Nova Evropa

i zapadne jugoslovenske grupe. Stvarno, jezičke razlike kod Jugoslovena mnogo su manje nego, naprimer, kod Talijana sa juda i severa, ili kod Nemaca (izmedju Tirolaca, Austrijanaca, Švab4, Prus4, severnih Nemaca, i t. d.),

Što se liče pitanja o književnim jezicima na Slovenskom Jugu, tu imamo sada tri književna jezika: srpsko-hrvatski,

bugarski, i slovenački, Izmedju tih književnih jezika razlike su

| tako male, da s pomoću maloga rečnika (od koje hiljade reči) može svaki školovaniji Jugosloven potpuno razumeti sva ri, tako da bi se kod Nemaca, Talijana, Francuza, Španaca, i drugih narod4, naši književni »jezici« računali ne u jezike već u narečja, To zacelo ne zato što bi oni u civilizaciji, kulturi, i u celom istorijskom razvoju, u političkoj i nacijonalnoj zrelosti, prema JugBoslovenima bili zaostali,,. Ekonomskim približavanjem, poimence carmskom unijom, mi Jugosloveni razvijali bismo se 1 jezički, u književnim našim dijalektima, jedni prema drugima, tako da bi se naša narečja polako stapala i zadržavala čisto pokrajinski značaj. A to je dosta, Dakle, ni književni jezici ne mogu biti prepreka za približavanje i carinsku uniju, već ih mogu samo potpomoći, — alo bi bilo više uvidjavnosti,

Carinska unija sa Bugarima, prema tome, ideja je potpuno konstruktivnoš karaktera, — velika ideja saradnje, približavanja, spajanja, Ona ublažuje protivnosti izmedju obe države, i izmedju plemena tih država. Ona je potpuno u duhu Društva Naroda, jer je njen cilj smirivanje i ozbiljan i temeljan rad u pravcu mira. Ona nema u sebi ničegš revolucijonarno8, prevratničkog, već poštuje postojeća politička stanja, a računa samo na povoljnu evoluciju, postupni razvoj, i pomeranje pojmova u budućnosti u pravcu obrazovanja većih političkih jedinica, i na rad za veći stabilitet Balkana, Ekonomskim približavanjem jugoslovenskih plemen4 u Jednu grupu vrši se konsolidacija Balgzana, — Balkan se podiže; još ı više, kad bi se carinska unija izvela nesamo izmedju današnje Jugoslavije i Bugarske, nedo i izmedju njih na Jednoj strani a Rumunije, Grčke, i Arbanije na drugoj. Time bi se stvorio jedan jak i spolja gotovo nepovrediv blok, koji bi bio u stanju da napravi na Balkanu ekonomski, pa i politički, takoreći jedan narod, neprobojan u svojim životnim interesima i u svome opstanku, te koji bi doveo Balkan do cvetanja u miru, kao nikada dosada.

To je ta velika ideja za koju, kako mi mislimo, treba balkanski narodi celokupni da se založe, U tome cilju treba Balkanci da vaspitavaju okolne narode, da na Balkan ne gledaju Као па хет ји 2бодпи za kolonije, na zemlju koja se daje lako podjarmiti. Ali, tako isto, i Balkanci sami moraju sebe da vaspitaju da budu solidarni medju sobom, i gotovi da brane Balkan od navale sa strane. Tek tada će stvarno imati smisla načelo: Balkan balkanskim narodima, По с Су

205