Nova Evropa

dokazati, da se je duša evolucija koju je proživeo Lav Tolstoj sastojala u tome, da je on sve više i više postajao racijonalistom, U samoj stvari, ne može se reći da bi se Tolstoj odrekao bio umetnosti, I nakon velikog duševnog preloma koji je proživeo početkom Osamdesetih Godin4, Tolstoj nije prestao biti umetnik, »Ana Karenjina« završena je godine 1875, a kroz nekoliko godina, i, j. odmah iza duševnog preloma, nižu se nje8ove priče za narod, počevši od one najlepše — »Od čega ljudi žive«; pa sleduju »Moć tmine« i »Plodovi prosvete«, Mi danas znamo da je i sam svoj prelom, svoj novi živol,i porodične nezgode do kojih je usled toga došlo, za sebe, t. j. intimno i u samoći, Tolstoj pretvarao u oblik drame, Napokon »Vaskrsenje«; a ranije »Krajcerova sonata« i »Smrt Ivana Ilića«,.. Doduše, on je pisao brošure, radi kojih je od Čertkova osnovana slobodna štamparija u Engleskoj, komentarisao je Evandjelje, postao je teolog, osnivač nove sekte Tolstojevaca i suborac engleskih, američkih, i drugih »duhoboraca«, U svim ovim svojim spisima Botovo proklinjao je, i ružio na najgori način, istančanu lepotu svojih umetničkih tvorevina, pa је najzad napisao i svoje rasprave »Šta je umetnost?« i onu pogrdu na Šekspira. Ali je pri svem tom, i za sve ovo vreme, ostao umefnikom.

Ipak, Loski ima, pravo, da posle duševnog preloma, kod Tolstoja, u njegovim delima, prevladjuje racijonalizam, U tome je doista zanimljivost misli Loskog, i on je njome dao nešto no vo, iscrpljujući napokon svu onu golemu literaturu o Lavu Tolstoju, koja tako dosadno ponavlja jedno te isto i tako beskorisno tapka u mestu, podjednako jednoliko na kojem bilo jeziku, I sada, da ostavimo na stranu i Igo-a i Gete-a, tim pre Šio se i na njih di primeniti teorija Loskog, Ne radi se uopšte o odricanju od svojih ranijih dela, ili o prelazu od pesništva ka člancima i traktatima, već se radi o racijonalizmu koji biva sve jači, i koji je, od Osamdesetih Godina pa dalje, tako oteo maha da se moralo pričiniti i samom Tolstoju, kao i njegovim čitaocima, da je potpuno raskrstio sa svakom slikovitošću. Izraz »racijonalizam« Loski uzima u najširem smislu; on Sovori o razboru i sudu: Tolstoj sve više rasudjuje, udubljuje se u životne probleme i nastoji rešiti ih, a ne prikazuje više u slikama niti se predaje potpuno mašti, Prikazivati stvari umetnički, prema teoriji Loskog, znači: pronicati mistički u pojave života, t. j. nipošto nesuditi, nerazmišljati o njima, nego samo dolaziti do svesti svođa osećanja sveta, Makoliko da bi subjekat koji vrši umetnička opažanja hteo da se odvoji od svojih objekata, on je uvek u njima i s njima, on se predaje živ onome što živi, s osećanjem onome što oseća, i unosi nešto s vo j e, živo, osećajno, čak i u razumevanje i prikazivanje onog što mi inače, obično, ne smatramo predmetima koji

291