Nova Evropa

dnakosti, škola treba da učenicima daš mogućnost da stiču znanja. Učenici treba da imaju pravo odabirati samo ono što im je potlrebno, ı što je za njih zanimljivo, prema njihovim vlastitim pojmovima. Samo takva škola biće u isto vreme izvorom slobode i života,

Jasnopoljanska škola bila je pokušajem ostvarenja ideja ovakvog slobodnog, iz života proizlazećeg i službi života namenjenog, obrazovanja. To je bila divna škola, i nije mogućno bez uzbudjenja čitati »kroniku« Jasnopoljanske škole, u kojoj Tolstoj opisuje dane u njoj provedene, U toj školi nije bilo ničega od onog što se naziva rečju »školska disciplina«, kao što je: odredjen raspored časova, obaveza da se dolazi u odredjeno vreme, zvono, kazna, i nekaki ukori radi zakašnjavanja na čas, ili radi odlaska sa časa. »Niko sa sobom ništa ne donosi — ni knjiga, ni tekša, Lekcije se пе zadaju. I nesamo da učenici ništa ne nose u rukama, nego oni ne donose ništa ni u glavi: nikakve zadaće, ništa od svega što је dan pre radjeno djak nije dužan pamtiti, Nješa пе treba da muči misao o času na koji ide, i koji predstoji; on nosi sa sobom samo sebe sama, svoju narav i prirodu sposobnu da prima utiske, i pouzdanje da će u školi dafas i svakidan biti isto tako veselo kao što je bilo juče.«

Ta je škola, van svake sumnje, donosila dobre rezultate: u pogledu nastave, učenici su postizavali elementarnu разтеnost za tri-četiri nedelje, dok im je u susednim školama trebalo zato i po nekoliko meseca. Pisanje sastava, raznovrsna sadržina programa, — sve je to bilo za ono vreme novo. U pogledu vladanja djaka, nije beleženo ništa od dogadjaja u smislu gaženja pravila, toliko čestih inače na školama, gde se red održava nasilnim merama. | Pa ipak, je li pošlo Tolstoju za rukom da uhvati toliko željenu slobodu s pomoću mreže negacija? Da li se može kazati, da su deca kod Tolstoja bila odista slobodna? — Pogreška Tolstoja, kao i svakog drugogš koji daje čisto negativnu definiciju slobode uopšte, sastoji se u suviše uskom shvatanju fakozvanog »prisiljavanja«: prisiljavanje je mnogo širi pojam nego što se čini na prvi pogdled; organizovano prisiljavanje, koje je poznato pod imenom »discipline«, a Које je Tolstoj mislio uopšte ukinuti, jeste samo jedan deo prisiljavanja uopšte, koje dolazi do izraza u fisuće uticaja i utisaka koji opkoljavaju dete, a од саје ба vlasti niko ne može osloboditi, sem njeđa sama, Ukidanje organizovanog prisiljavanja samo povećava i čini javnijim ono neorganizovano prisiljavanje, koje može da oduzme detetu vlastitu volju u mnogo većoj meri nedo javno prisiljavanje, ili takozvana »disciplina«, koja se oseća kao nešto spolja natureno. Sam Tolstoj morao

324.