Nova Evropa

Sovjetske Vlade za novih pet godina, Naročitu pažnju sovjetskim ekonomskim procesima treba poklanjati još i zato, što ekonomija zauzima ceniralno mesto u društveno-političkom razviću, tojest u programu i u psihologiji Sovjetske Vlade, A petođodišnji »privredni perspektivni plan«, to je centralna tačka sovjetske ekonomske politike uopšte,

Pre nego što predjemo na pregled ovog novog petogdodišnjegd plana, treba — preciznosti radi — odvojiti pri ovom poslu ono što je za boljševike glavno (politički momenat), od onoda što se u ovom slučaju javlja kao važno {ekonomsko-privredni zadaci); бјаупо је и sovjetskom petogodišnjem planu politička strana posla, iako se ona za nas javlja samo kao posebno pitanje, ili dopunsko pitanje, onom što je najvažnije, a to je sama ekonomska strana,

Tokom celoga meseca aprila bio je projekat novog petogodišnjeg plana predmetom raspravljanja sovjetske štampe, tojest pitanje je postalo javno, Faktički rad oko stvaranja noоба nacrta plana jeste produkat kolektivne aktivnosti svih zainteresovanih sovjetskih nadleštava; a sam materijal nadleštava stigao je preko Višeg Sovjeta Narodnog Gospodarstva (VSNH) u Državnu Plansku Upravu (GOSPLAN), Tu je gradja, podnesena od svakog nadleštva, pregledana i konačno preradjena, pre nego što je postala sastavnim delom novoga nacrta. Konačno je plan otišao na formalnu potvrdu zemaljskog Kongresa Sovjeta (16. maja, u Moskvi), Pretres celog pitanja na zemaljskoj Konferenciji od značaja je zbog toga što je time plan stvarno usvojen.

Ceo referat po ovome pitanju podeljen je na tri dela: 1) o »preglednoj karakteristici novog petogodišnješ plana« relerisao je predsednik Saveta Narodnih Komesara {savezne Vlade], Rikov; 2) o »privredno-ekonomskoj strukturi plana« referisao je član kolegija Gosplana, Križanovski; i 3} o »tempu razvića gospodarstva u petogodišnjem planu« referisao je član kolegija VSNH, Kujbišev. Ova tri referata sadrže sledeće osnovne fačke, koje sačinjavaju temelj celoga plana; sovjetska privreda treba da postane, po svojim dimenzijama, avangardom svetske proizvodnje, t. j. ona treba nesamo da se izjednači sa privredom kapitalističkih zemalja, nego treba da još ode unapred, ispred njih; toga radi sovjetska privreda, prema planu, treba kroz pet godina da prestane da bude agrarno-industrijska, nego da postane industrijsko-agrarnom. Da bi se izvršili ovi zadaci u petogodišnjem planu, tempo razvića pojedinih granA narodne privrede ima se odrediti sa takvom tendencijom, i sa takvim opterećenjem, da bi se kao vodeća grana narodnog gospodarstva javila industrija, t. J. gradsko gospodarstvo, Uz to, ova tendencija imala bi u vidu razviće poglavito socijaliziranoša sektora (ne nacijonalizirane industrije) na račun ostale narodne

384