Nova Evropa

čak i privatni preduzimač gleda kritički na sumu bilansa iskazanu u novcu; i svaki privrednik prvo postavlja pitanje: »U kojem novcu?«, i odmah zatim: da li se novčani rezultat javlja kao posledica aktivnog porasta snaga u okviru privrede? U prvom i drugom slučaju, goleme cifre nemaju uvek podjednak značaj, i čak nisu uvek ni pozitivne, Ako se uz porast cifara povećava valuina vrednost novčane jedinice, to će značiti da se razmena materijalnih vrednosti obavlja normalno, pa da prema tome ni energija organizma nije u opadanju nego naprotiv u porastu; ali ako se razmena obavlja za račun jedne privredne grane a u korist druge, ili za račun celoš organizma samo radi nagomilavanja novca u blagajni, onda novčane cifre pokazuju ne pozitivni tempo života nego samo merilo životnog opadanja, Uz to treba još napomenuti, da je u ovom pitanju glavno ekonomsko snaženje zemlje, vezano sa povećanjem materijalnog blagostanja stanovništva, naročito radnog, jer će to biti najbolji znak pravilnosti i realnosti plana, i uopšte privrednog sistema,

U sovjetskom gospodarskom sistemu, medjutim, plan se gradi ne na osnovu harmoničnog razvića najglavnijih drana narodne privrede, t, J. industrije i seoskog8 dospodarstva, već na osnovu računa razvića jedne grane — industrije, na račun druše grane — seoske privrede; i tako vidimo da, dok krupna državna industrija pokazuje brz tempo razvića (prosečno 20% па 50dinu), seosko se gospodarstvo naprotiv, u svojoj proizvodnji, smanjuje, Sve ako se u nekim njegovim delovima i mogu da zabeleže izvesni znaci porasta, ovo se odnosi samo na one tehničke kulture koje se nalaze pod direktnom ili indirektnom protekcijom države (državna seoska gospodarska preduzeća), Bruto-produkcija seoskog gospodarstva, prema podacima državnog Plana, za tri poslednje godine, razvijala se na sledeći način:

godine; u procentima prema prethodnoj godini: 4926/20 А она. зони веб А 102 И 28У (1 O ли и сва | 19282 5 ви 16. PON Бе

Podaci za poslednju godinu problematični su, i imamo mnogo razloga da mislimo da će se ovaj broj znatno smanjiti, Godina 1927/28 bila je veoma loša u pogledu seoskog gospodarstva; ona je dala čak znatni deficit. Zato treba роslednju godinu {(1928/29) uporediti ne sa prethodnom 50dinom već sa godinom 1926/27, budući da bi njen tempo razvića trebalo da bude nesamo veći od godine 1926/27 nego i da pokrije deficit iz godine 1927/28.. Ап сак ако i primimo da je poslednja godina uspela, ipak količina seoskoSospodarske produkcije neće odgovarati tempu planskog razvića

386