Nova Evropa

ljenih krajeva iseljenicima iz unutrašnjih gubernija, Zatim, budući da su rodniji predeli bili već iskorišćeni u tom pravcu, nastao je zadatak razvijati preseljavanje ne u širinu već u dubinu, i, j, vezivati seljake koji se sele sa razvićem mesnog gazdinstva udaljenih oblasti (stvaranje na periferiji uslova za privredu, te unutarnjih pijaca i unutarnjeg obrta), što je odgovaralo principu sistematskog narodnog gazdovanja, Svi su ovi momenti ušli u niz odredaba Vlade, koja je па бејо оуоба Dosla postavila Svesavezni Preseljenički Komitet,

Stvarna potreba preseljavanja i njene razmere odmah su ispitane od strane gubernijskih zemljedelskih upravi, pa se pokazalo da je u godinama 1923—24 irebalo preseliti seljake samo iz onih oblasti koje najviše trpe od oskudice zemlje; tako iz Smolenske Gubernije — 225 hiljada duša, iz Kurske 292.000, iz Rjazanske — 689.000, iz Tulske — 370.000, iz Čuvaške Avtonomne Oblasti — 250.000, iz Beloruske SSR 250.000, i iz Ukrajinske SSR — 800.000, Ukupno — 2.876 hiljada duša, Glavni predeli u koje je išla seoba, bili su: Samarska i Saratovska Gubernija, Severni Kavkaz, Sibirija, i Ural; docnije su obuhvačeni ı Daleki Istok, Murmanski Rejon, i drugi krajevi, Za poslednje tri godine, pripremljeno je bilo preseljeničkogč fonda: u 1924—25, za 145.000 duša, u 1925—26 za 161.000, u 1926—27 za 248.000, Formalno izjavljuje želju preselit: se znatno м бе пебо što se može udovoljiti, i to na 2—2% puta više; broj faktično preseljenih {sem samovlasnoneregistrovanih) iznosio je: u 1923-24 — 64,002, 1924-25 111.804, u 1925-26 — 120.000, i u 1926-27 (до 1. таја) 80,000 duš4,

Radu po odredjenu planu preseljavanja smefala je naročito masa samovlasnih neorganizovanih preseljenika, čiji se procenat penjao u 1923-24 na 55, u 1924-25 na 80, 1925-26 na 50, u 1926-27 na 40%. Preseljenicima po odredjenom planu pomaže se na razne načine: daju se olakšice na vozovima, oslobadjaju se od poreze, od vojne obaveze, dobijaju novčane subvencije, kredite, i t. d.. Po izradjenome planu, za 15-godišnji perijod, preseljenički fond će primiti 6,000.000 ljudi ili 1,200.000 porodica, Priprema preseljeničkog fonda po porodici koštaće oko 730 rubalja.

U svoje vreme, Ljenjin je pisao, da je »delo preporoda sitnog zemljevlasnika, celokupne njedove psihologije i njegovih navika, — delo koje zahteva pokolenja, Rešiti pitanje sitnog zemljevlasnika, sanirati takoreći celokupnu njegovu psihologiju, može samo materijalna osnova, tehnika, primena traktora i mašina pri obradi zemlje i u privredi u masovnim razmerama...« Ovim rečima jasno .je istaknuto značenje problema mehanizacije poljoprivredne proizvodnje, pa je potrebno zastati

182