Nova Evropa

lako je, uopšte uzevši, napredak zadrugarstva očigledan, ipak je uspeh još uvek nedovoljan; naročito je slaba strana ruskog zadrugarstva nedostatak kvalifikovanih kadrova zadrugarskih radnika, pa je pripremanje ovakih radnika priznato hitnom zadaćom momenta, Inače, opšta i glavna zadaća sovjetskog zadruđarstva sastoji se u prevodjenju seljačkog gazdinstva, preko sitnog vlasništva, ka novim kolektivnim navikama i psihologiji koja je potrebna za izgradjivanje socijalističkog načina života,

Razvijanje samih kolektivnih forama na području seljačkog gazdinstva SSSR, jedan je od zanimljivih momenata života sela u toku revolucijonarnog perijoda, Formula pojma poljoprivrednog kolektiva bila bi ukratko: dobrovoljan i samoupravljajući se savez ljudi, sa ciljem da se podigne radni prihod njedovih članova, uz pripomoć zajedničkog vodjenja seoskog dazdinstva ujedinjenim silama i na opštoj, zajedničkoj zemlji, Formalno, imamo tri tipa poljoprivrednih kooperativa: »komune«, »artelje«, i »tovariščestva«, no ovaka je klasifikacija uslovna, jer u opštoj masi postoji znatan broj kolektiva prelaznog tipa. Tako, naprimer, »komuna« može biti puna ili nepuna; u prvom slučaju imamo: polpunu socijalizaciju i proizvodjačkih grana i orudja proizvodnje, podjednaku podelu prihoda, i kolektivnu organizaciju potrošnje; u drugom slučaju — nejednaku podelu prihoda, i individualnu potrošnju, Prvi tip komuna prevladjivao je na početku Revolucije, dok se drugi danas više razvija i širi, Poljoprivredni »artelj«, isto tako može biti pun i nepun: u prvom slučaju socijalizirane su glavne proizvodne grane i glavna orudja proizvodnje, dok se stanovi, vrtovi, i t. d,, individualno iskorišćuju, pa je i potrošnja individualna i prihodi se dele nepodjednako; u drugom slučaju, socijalizirano je samo ratarstvo sa odgovarajućim ciklom radova, i samo jedan deo sredstava proizvodnje, Zemljoradničko »tovariščestvo« najprostija je vrsta poljoprivrednog kolektiva; komunizirano je samo ratarstvo sa nekim delom radova, a sredstva proizvodnje ostaju pri individualnom iskorišćavanju, Ako se zaustavimo samo na RSPFSR, za perijod od 1918 do

1926, to se dinamika kolektivnih база тајауа karakteriše ovim brojkama:

1918: 1919: 1920; 1921: 1922: 1923: 1924; 1925: 1926;

Komune 950 1.961 1.862 3.040 1,448 1.818 1.270 1,342 1,233 Artelji — 3,606 7.122 10.491 6.639 7,511 6.321 7.740 6.709 Tovariščestva | — 622 886 2.039 3.941 3.762 2.127 3.527 4.157

950 6,189 10.470 15.570 12,028 13.091 9.718 12.609 12.099

185