Nova Evropa

naredbe starešine; on Je aktivni učesnik u radu na stvaranju kulture i prosvete. Stoga su i univerziteti i naučne ustanove u Sovjetskoj Rusiji produkat kolektivnog rada Narodnog Komesarijata Prosvete (»Narkomprosa«) i naučnika, i saradnji naučnika u ovom delokrušu data je glavna uloga. Pri »Narkomprosu« funkcijonišu stalne komisije, i sazivaju se, perijodično, konferencije koje su sastavljene na principima organske saradnje odgovornih rukovodilaca resorima, sa naučnicima kao članovima ovih komisija i konferencija, ili kao stalnim predstavnicima Sekcije Naučnika u raznim organima Narkomprosa, Ova aktivna uloga naučnika ne ograničava se samo na organizovanje centra, — ona počinje odozdo i dopire do dole, pa se završuje mesnim komitetima radnikš4 nameštenih u svakoj ustanovi, čija je zadaća široko sindikalni proizvodni rad i zaštita, razvijanje 1 unapredjivanje same ustanove, kao i preduzeća, fabrika, i radionica, U ovome pravcu sovjetski naučnik radi uporedo sa svim ostalim sovjetskim frudbenicima, ulažući u taj svoj rad maksimum svoje energije, inicijative, i stvaralačke snage,

Druga ogromna oblast rada i života sovjetske društvenosti u koju naučnici ulažu ne manje energije i znanja, to je široko kulturno-prosvetni delokrug, — interesi radnih mas4, koji su često Još savršeno nepoznati i zapadnoj nauci, ili — ako su i poznati — ne stoje tamo u centru pažnje, Na području agronomije, naprimer, pred nama stoji, kao najvažniji predmet i problem za rešavanje, seljačko gazdinstvo, — »hozjajstvo«, nekulturno ili malo kulturno po svojim dosadanjim metodima, sitno i ekonomski nejako, koje ništa zajedničko nema sa gazdinstvom evropskog i američkog seljaka-farmera, Isto tako, na području komunalnog izgradjivanja, stojimo pred problemom, kako da se u najvećoj meri zadovolje potrebe radnih masa: stanbene, higijenske, tehničke. U pogledu zdravstvenohigijenskom, pred nama je problem prolilakse, i pitanje izmirenja kurativne i preventivne medicine, sa svim što uz to ide. Rečju, prilike u Sovjetskoj Rusiji postavile su nauku pred život i potrebe radničko-seljačkih masa, te naučnici imaju pune ruke posla da rešavaju praktična pitanja, pošto ispitaju savesno i stručno ogroman materijal koji je pred njima,

Naporedo s ovim novim problemima ide svestrano posmatranje, istraživanje, i proučavanje Žive stvarnosti sa gledišta proizvodnih snaga, ı — kao najglavnije — čoveka. U ovome pravcu, nastao je posle. Revolucije, i razvio se u snažan i velik talas, takozvani »krajevedčeski« pokret, koji se razmahnuo blagodareći nesamo svestranoj pomoći vlasti nego naročito i učešću u njemu naučnikA, i fo kako pojedinaca naučnika tako i Sekcije Naučnika {tako su, naprimer, u Kazanu, Permu, Taškentu, »krajevedčeske« organizacije ponikle inicija-

167