Nova Evropa

irebljena reč, jer je »instinkt« pre svega urodjena sposobnost, dok sposobnost — ili bolje reći — umenje oblačenja, pušenja, 5! штђепја, габипапја, 15, d., ne može biti urodjeno: sve su to znanja, zadobijena razborom i razumnim učenjem, iskustvom; ili, usled čestog i dugog ponavljanja, mehanizam odredjene grupe koordinovanih pokreta postaje toliko običan za organizam da se vrši »sam od sebe«, bez učešća naročite pažnje, Neproizvoljne radnje (rezultat navike) i radnje instinktivne ponekad su doduše slične, ali je njihova psihička priroda različita. - __ Instinkt je psihička sposobnost usled koje organizam ŽživOtmje obezbedjuje najosnovnije zadatke života, t, j. obezbedjuje život jedmke i vrste, Polazeći od ovoga, možemo reći da postoje dve drupe istinkta; ali se obično govori u bio-psihoјод о trima osnovnim instmiktima: dva od njih — s a m Oodržavanje i ishrana — биуаји interese jedinke, dok instinkt mmnmoženja čuva interese vrste, Kojoj od ove iri grupe pripada, kod životinja ih: čoveka, pojedini instinkt, lako je prosuditi, Rad pčela, koje grade svoje čuvene matematsici savršene šestokrake ćelijice od voska, izgleda površnom posmatraču kao dokaz njihova razuma; ali se, posmatrajući rad pčela, možemo vrlo lako uveriti da njih ne rukovodi nikakvo znanje ni iskustvo, već urodjena sposobnost: sve pčele grade potpuno identično, i njihov je rad uvek jednako savršen, Pčela koja je tek izašla iz larfe, koja dakle mikad nije videla sličnih

,

sebi bićA, od samog prvog dana svoga života ima sposobnost

i da preuredi povredjene ćelijice i da gradi nove, i to uvek od prvog puta bez pogreške, iako nema ni pojma o tome čemu je potrebno graditi ove ćelijice; cilj i smisao skupljanja meda za zimu, očigledno joj ne može biti poznat već od prvih dana njena usamljenog života, I eto zato, posmatrajući kako pčela bez ikakova iskustva, odjednom i potpuno savršeno gradi baš ono što je potrebno {iako ne zna zašto), moramo konstatovati, da čak i kad bi pčela posedovala neki razum, ove bi radnje mogle biti objašnjene ne ovim razumom već mekom naročitom urodjenom sposobnošću, a to i jeste instinkt, Osa Sphex, koja se hrami sokom od cveća, priprema za svoja jaja i Za larfe koje iz mjih imaju izaći, ćelijicu i hramu, kao hrana za larfe služi telo pauka; kad bi ga ona donela živa, on bi izašao, i pregazio bi nežna jaja; a opet, ako ibi ga donela mrtva, njegovo bi se telo sasušilo ili istrulelo ranije nego što bi larfe izašle iz jaja, Stoga vidimo da Sphex donosi u svoje ćelijice žive leševe pauka: ona parališe pauka zabadajući svoju otrovni žaoku u nervni centar pauka; pauk ostaje Živ, ali se ne može kretati, te služi kao izvanredno hramljiv materijal za mlade larfe, Zatvorivši ulaz u ćelijicu, u kojoj јеге рамк 1 па пјебоуо перојетепо telo smeštena jaja, Sphex se nikad više ne vraća

60