Nova Evropa

Šćepan nije bio u Mostaru već u Blagaju. I sad je grad tvrdji od Mostara, da bi se malo popravio ..,« Skoro za svaku dradinu, na gore označenom prostoru, reknu, da je »gradina Hercega Šćepana«, ili samo »Šćepan-grad«, Naročito je toga mnogo zapisao Cvijićev. saradnik dr, Jevto Dedijer, u svojoj monografiji »Hercegovina«; jedno mesto u opisu Donjeg Polja (okolina Nevesinja) donosimo, od reči do reči, kao vrlo značajno: — »1 ovdje ima razvalin4 za koje kažu da su ostaci nekog grada Hercega Šćepana, Takav je grad Val u kome se raspoznaje kula, i od kamena izrezana stolica, U Javiču ima zasuta čatrnja Hercega Šćepana i ruševine njegovih kula i čardak4. Isto tako kod Knež-Vrha nalazi se gradina za koju kažu da je gradio Herceg, Osim tošđa ima i raznih potok4, koje nazivaju Hercegovom RHijekom, Ža vodu Vitak kažu da Je dobila ime od Vitković4, Hercegovih vlastelina. Više Vitka su dva groba braće Dobrojevića, koji su živjeli u Hercegovu gradu na KnežVrhu, Na tim grobnicama ima i zapis, koji se teško čita, U Vlaškoj Dolini izginuli su hajduci Grublješe Vojvode koje su Turci na Okolištima opkolili, U selu se poznaje kaldrma starog puta koji je išao preko čuvenog Lukavičkog Klanca u Rudine.« A Petar Šobajić (u svome radu »Bjelopavlići i Pješivci«) zabeležio je ovo narodno predanje: — »U Gornjim Pješivcima, prema Nikšićskom Polju, pored Kunka se jedna strana zove Nokin, na kojoj se poznaju tragovi klačne zidine, Kažu da je to bio grad, koga je podigao Herceg Šćepan, Isti se takvi tragovi starog nekakova utvrdjenja nalaze na jednoj glavici u stranama Budoša, a iznad polja; tu glavicu zovu Hercešđova Gradina, i kažu da je i taj grad podigao isto Herceg Stjepan, Kako je tuda išla granica izmedju Hercegovine i Zete, verovatno je da su ta utvrdjenja iz vremena Hercegova, U Budošu, ispod Hercegove Gradine, postoje Kućišta, i tu vele da je bio nekakav manastir.«

U Goraždi, očuvana je crkva sa natpisom da ju Je podigao Herceg Stjepan, Grigor Božović opisao je ruševine Hercegove Crkve na sastavu reka Pive i Tare, Cvijićevi saradnici zabeležili su narodna predanja o crkvinama i manastirištima, Tako je Savo Nakićenović (u svome radu »Boka«) naveo ovo predanje: — »U Kumboru (Boka) na vrhu Ivanova Stana vide se razvaline crkve Sv, Ivana, za koju vele da ju je gradio Herceg Sćepan, a neki i Nemanjići..,« Dedijer je zabeležio ovo narodno predanje {u svome delu »Hercegovina«): — »U Grabu (okolina Ljubuškog) na mjestu Kostenici, vele, bili su manastir i crkva Hercega Stjepana, na gradu pričaju za grad Cara Lazaral« Isti navodi i ovo predanje: — »U selu Ranikuće (okolina Nevesinja) na Kostadinama ima jedna srednjevekovna grobnica, a kod brda Pokrivenika razvaline stare turske kule i neke crkve koju je gradio, kako vele, Herceg Šćepan«, Obren Djurić (u svome radu »Šuma, Površi, i Zupci«) naveo je ovo na-

239