Nova Evropa

misliti i na kojemu treba još ozbiljnije raditi. U ovih dvanaest točaka sadržano je uglavnom. ono što bi se u receptivnom turizmu moralo riješiti prije, i utvrditi tako da se onda može pristupiti izradjivanju plana i radnog programa, prema sredstvima koja će raznim funkcijama stajati na raspolaganju.

Ova se načela moraju svakako utvrditi prije nego što se angažiraju kakvi veći iznosi za unapredjivanje turizma, ako ozbiljno mislimo izraditi plan koji bi kasnijim generacijama bio od koristi. Ako se, medjutim, ova i slična pitanja ne mogu ili ne će i ne misle riješiti, onda je neizbježŽno da ćemo i dalje mlatiti praznu slamu, natezati se i nadmudrivali o onome što »treba« u termo-klimatoturizmu; a ako bi se kojim čudom ipak došlo do ostvarenja nekog »Turističkog fonda«, on će se tako dugo trošiti na svašta i ništa, dok se neko ne sjeti da malo dublje zagleda u račune i način toga trošenja, pa da jednog lijepog dana obustavi priliv javnih sredstava. Onda će, naravno biti kasno htjeti utvrdjivati načela i pla-

nove, jer im više niko ozbiljan neće vjerovati.

S ovim izlaganjem želimo načeti temu planskoga rada na unapredjenju termalizma, klimatizma, i turizma, pa bi bilo dobro da se o iznesenim načelnim pitanjima razvije opširna diskusija, iz koje bi se mogli iskristalizirati pojedini planovi, naročito parcijelni: a možda će izbiti na površinu i po koji predlog za veliki i opći plan, kao podloga za konačnu raspravu. Iz toga razloga ovdje zasad i ne iznosimo nikakav odredjeni predlog, da ne bismo prejudicirali postavljanju mačel4, tojest da se teoretski pojam načela ne bi muiješao i brkao sa praktičnim sastavom plana, jer bi nas ovako raspravljanje vratilo opet na dosadašnji način hipertrofičnog piskaranja o turizmu, a toga je zaista bilo već dosta. Ako se, medjutim, izvjestan broj pozvanih i dobro upućenih ljudi i iskusnih turista izjasni o iznesenim pitanjima, onda rasprava o predlogu za izradu iplana neće biti teška; a sim nacrt plana, na bazi ovih izlaganja, već je spremljen i biće objelodanjen čim se za to pokaže dovoljno interesa u krugovima koji na turizmu rade i OZbiljao traže izlaz iz dosadašnje nejJasnosti i neizvjesnosti.

Naša je zemlja u Evropi jedna od najmladjih u turističkoj privredi, i to treba da dobro uočimo, jer mladji moraju da se uče od starijih, da bi kaanijim naraštajima pokazali pravi i što kraći put kojim treba da idu na polju turizma. Stjepan Dragomanović.

36