Novi Pazar

113

Mogućno je da su nekc zi dine zaista postojale, mad a о postojanju utvrdenja i posade nema nikakvih vcsti. Zen nalazi ovde joS mnogo moSeja i karavansaraja, 41 za razliku od zvaniinih turskih dokumenata koji, u to vrcme, beleie same dva karavansaraja, ta£nijc jedan karavansaraj, onaj atari Isa-begov, i jedan han - Muslihudina Abdulaganija. Ovog puta skloni smo da poklonimo puno poverenje kazivanju Katarina Zena, jer je zaista teiko poverovati da potrebe tako prometnog i bogatog iehera podmiruju samo dva konačišta, I Evlija će. najzad, nabrojati ovde Sest velikih hanova. 41 Pavle Kontarini odseo je, 1580. godine, u jednom karavansaraju. Tu je bio i veliki pazar s raznim vrstama dućana, a isti putnik nabrojao je i äesnaest diamija. 45 Po svedočanstvu Žana Palema Forezjena (1582) Novi Pazar je imao pokrivenc trinice i bazare. 44 Sliku Novog Pazara upotpunili bismo kazivanjem Francuza Lefevra, koji će ovuda proći 1611. godine. Varoi - titamo u njcgovom putopisu - »uop Ste nije raltrkana i velika je s obzirom na onu koju za sobom ostavismo. Tu moîe bid nekih hiljadu kuća koje su neSto bolje gradene nego one koje smo prethodno viđeli. Kućc, su, naime, većinom od zemlje ill od к amena, a skoro sve pokrivene ćeramidom. Pored svega toga one su sve niske. Varoi je podignuta na rečnom polju, л a mestu gde je ono najprostranije u obliku irougla, tako da ne izgleda ni malo skučeno i sva je iskicena topolama koje rastu medu kućama«. 4 * S obzirom na status Novog Pazara - veoma rano uSao je u kategoriju naseija gradskog tipa - nije teiko zaključiti da se pjegovo stanovniitvo bavilo, preteino, grad* skom privredom. Na osnovu sačuvanih svedoćanstava teiko je predznije utvrditi odnos pojcdinih privrednih g ran a. čini se, ipak, da su trgovina i zanatstvo zauzimali primarno mesto. Taj utisak evropskih pu topi sac a sasvim potvrduju i turski zvanični popisi, made u njima, na žalost, daibinc i prihodi od Novog Pazara nisu, po čestom običaju, odvojeno upisani. Tako u deftcru iz 1489. godine ukupan prihod iz ovog grada iznosi 32 369 ak£i, a od badži bazara, nijabeta vilajeta Rasa i ispendže - 28 ООО akči. Godine 1542. taj odnos izgleda ovako: ukupan prihod iznosi 76 625 akči, a nijabet, badži sijah. badži bazar, mladarina, baduhava ukupno - 51 272 akči. Na osnovu svcdočanatava Dubrovačkog arhiva, u prvom redu, B. Hrabak i V. Vinaver nastojali su da utvrde mesto i značaj Novog Pazara u dubrovačkoj balkanskoj trgovini vodeći, pri tom, računa i о domaćim snagama, islamiziranim kao i hrišćanskim trgovcima. Njihovi zaključci su sledeći: prvo, Novi Pazar je postao jedno od najvainijih trgova£ko-strateikih mesta, znaiajno uporište u mreži koja je obuhvatala veliki deo Balkana i prihvatna tačka za sUne količinc robe koja je iz balkanskih područja stizala na priroorje i. dnigo, Novi Pazar je, istovremeno, predstavljao najjaču bazu islamiziranih trgovaca u Srbiji (ovde se Novi Pazar posmatra u sklopu ranije srpske driave) od кгаја XV pa kroz ceo XVI vek. Obaveiteiya о novopzarskoj trgovini, koja pruiaju turski izvori, sasvim su skromna. U dva popisa, iz 1489. i 1542. godine, navodi se, ito je, inače, neuobićajcno, broj DubrovČana u Novom Pazaru. U prvom popisu, u mahali dubrovaSkih trgovaca, upisane su dve kuće, a 1542. njihov broj iznosi 56, upisani su kao džemat Potsetimo, u jednom popisu iz 1559. godine - po saopitenju Vuka Vinavcra dubrovačkih trgovaca bilo je ovde - 12. 44 Sasvim je sigumo da je i u drugim mestima veći, ponckad бак mnogostruko veći od onog koji nam saopitavaju sačuvani dubrova£ki dokumcnti. U popisu 1542. godine zabdcženi su dvojica telala i osmorica bakala, a 1542. dvojice pazarbaSa (za jednog se navodi da je stari), Najzad, postojanje velikog broja