Pravo i privreda

uslovima ne može biti "masovnije" privatizacije, bez besplatne podjde dionica svima (npr. svim punoljetnim građanima). Treće, preostali dio društvenog kapitala (2/3), sa izuzetkom preduzeća koja se imaju organizovati kao javne korporadje u isključivo državnoj svojini (npr. željenica, ptt saobraćaj, odnosno tamo gdje postoji tzv. prirodni monopol i upravljanje dobrima do opšteg interesa, kao šume, putevi, pomorsko dobro i sl.), treba prodati pravnim i fizičkim licima po tržišnim cijenama, biio prodajom dionica javnim oglasom odnosno preduzeća ili idelanih djelova licitacijom (ili prikupljanem ponuda), prodajom licima koja preuzimaju rukoviđenje, bilo prodajom svih sredstava ili djelova, posebnih cjelina preduzeća, i uz likvidaciju postojećeg društvenog preduzeća (varijantu ovog poslednjeg modela sadrži Pređlog saveznog zakona. Prodaja je i važan metod da se obezbijedi poslovno prestrukturiranje preduzeda. Realizacija jednog ovakvog opredjeljenja moguća je, po pravilu, u okviru programa svojinske transformacije ođnosno privatizacije po preduzedma ili delatnostima po prioritetima (trgovina, uslužne đjelatnosti i sl.). Dio društvgenog kapitala koji se nije transformisao po nekom od modela predviđenih zakonom (po pravilu, koji se nije mogao odmah prodati) prenoisi se na fond za razvoj odnosno fondove. Da bi se otklonio prigovor da se svojinskom transformacijom upravo vrši podržavljenje društvene svojine, zakonom treba predvidjeti i da se jedan dio netransformisanog društvenog kapitala (do jedne trećine) umjesto na fondove prenosi u vidu dionica i povjerava banci ili drugoj finansijskoj organizaciji (u tzv. "trust 1 ') za određeno vrijeme npr. 5 godina, koja preuzima upravljanje po osnovu dionica i priprema i organizuje prodaju tog dijela preduzeća. I prenos na fondove bi bio privremen, dionice društvenog kapitala moraju se ponuditi na prodaju odnosno prodati u određenom roku (pet do deset godina) u vremenu potrebnom za sprovođenje svojinske transformacije društvene svojine. "Vlasničko" prisutvo države (duže ili kraće vrijeme) u (javnim) preduzedma koja obavljaju dejelatnost u oblasti infrastructure, treba po pravilu obezbijediti kroz identifikaciju družavnog kapitala ili zamjenom obeznica države, kao dugoročnih hartija od vrijednosti, za dionice preduzeća. Četrvrto, u vrijeme kada ne ide sa prodajom društvenog kapitala, zakup i ugovor o menadžentu objektivno se javljaju među osnovnim elementima privatizacije. I država koja ima ambicija da "programira" svojinsku transformaciju i obezbijedi ostvarenje određenih ciljeva, treba i da utvrdi osnovna "pravila igre" i za zaključenje ovih ugovora, bar kad su u pitanju cjeline (djelovi) preduzeća. Dugoročni zakup i ugovor o menadžmentu djelova ili cjeline u suštini moraju biti u funkciji njihove buduće prodaje. Utoliko, imaju obezbcđeno očuvanje ili oporovak tog preduzeća, te stvaranje uslova za "potpunu privatizaciju" (a sredstva od dugoročnog zakupa propisom usmjeriti na nove investicije u preduzeću). U praksi izmišljen instrument za to je ugovor o menadžemntu, povjeravanje upravljanja i preuzimanje pune odgovomosti za poslovanje od privatnih firmi, timova i pojedinca za određeno vrijeme (npr. u Rumuniji koja ima i poseban zakon o ugovoru o menadžmentu, 4 godine sa mogućnosti produženja) koji svoju dobit ("naknadu za rad") naplaćuju, pored ostalog, iz ostvarene dobiti (tih dijelova) preduzeda. Peto, adekvatnije kondpiranje i osposobljanje institucija, odgovornih za transformaciju; agencije i fonda za razvoj i dr. je nužno. Država utvrđuje zakonske i organizacione okvire i neposređno ili preko tih institucija obezbjeđuje poštovanje "pravila igre", servisiranje i podršku procesu revitalizacije podrazumeva i donošenje posebnih programa svojinske transformadje (npr. na više preduzeda u odredenoj djelatnosti i sl.) u cilju utvrdivanja strategije i organizovane privatizacije. Pitanje je da li i kakvu ulogu predvidjeti za penzioni fond i zavod za zapošljavanje. Sada, njihovo angažovanje je, po pravilu, nakon po zakonu sprovedenog postupka svojinske transormacije (tzv. "follow up" aktivnosti): prodaja na njih prenesenih dionica društvenog kapitala, učešde u upravljanju transformisanim preduzedma i dr. Umjesto pre-

182

Prof, dr Momir Dragašević, profesor Pravnog fakulteta u Podgorici