Pravo i privreda

Prof, dr Veselin Vukotić, profesor Ekonomskog fakulteta u Podgorici

RAZVOJ FINANSIJSKIH TRŽIŠTA U CRNOJ GORI

1. Finansijsko tržište je organizovana kupovina i prodaja novca, đerivata novca i hartija od vrijednosti (obveznica, dionica i si.). U ođnosu na tržišta robe na kojima se prodaje konkretna roba (kafa, nafta, odijelo, meso), finansijsko tržište je specifično jer se na njemu trguje novcem. Znači, na njemu je novae roba kao i svaka druga. U ukupnom prometu u svjetskoj trgovini, trgovina novcem i derivatima novca ("trgovina simbolima") je oko 4,2 puta veda od trgovine robom. Logidno je da što je razvoj na vedem nivou (ima više novca) to je i trgovanje sa novcem vede i značajnije. Zarade u trgovini sa novcem su mnogo vede nego u trgovini robom. Istina, i mogudi gubici. Za mlade Ijude ovo treba da bude inspirativno podrudje za njihov bududi biznis. Za takav biznis treba imati želju ali i veliko znanje. Improvizacije skupo koštaju, jer ste na tržištu novca sa ajkulama, koje i neznanje drugog pretvaraju u svoj profit. 2. Stalno se zalažemo za organizovanje finansijskih tržišta, ukazujući na njihovu neophodnost. Ovakvo zalaganje nameće i pitanje: Šta odekujemo od finansijskog tržišta? Koji poslovni interes ima danas preduzede ili banka ili pojedinac da posluje preko tržišta kapitala? Koji interes ima država da se pojavi kao učesnik na tržištu kapitala? Dali je "forsiranje" i izgradnja finansijskih tržišta i put njihovog normalnog razvoja? Smatram da od forsiranog finansijskog tržišta, odnosno tržišta kapitala moramo idi ka Ligh tech/Ligh touch finansijskog tržišta; od finansijskih tržišta kao dekoraeije sistema ka institueijama sa kojima svako preduzede, banka i preduzetnik imaju snažan dodir i poslovno emotivno prožimanje; od institueija koje su izvan sistema ka institueijama koje su organski dio sistema. Tržište kapitala, kao najvažniji dio finansijskog tržišta, nastade onda kada za to bude postojao interes preduzeda. Taj interes se ne može buditi i podsticati spoljnim apelima, ved mora proizilaziti iz ciljne funkeije preduzeda. Odnosno, sadašnja ciljna funkeija preduzeda - zadovoljavanje potreba zaposlenih (hrana, stan, ogrev, obuda, higijenski pribor) - ne može korespondirati sa logikom tržišta kapitala koja podiva na interesu svakog udesnika da na berzanskim poslovima što više zarađi. 2 Stoga je

1 The Economist, 15. I 1992, London) 2 Na finansijskom tržištu su dominantni kapital - odnosi. Na njemu je vlasnik novca i kapitala bog, a korisnik novca i kapitala - preduzetnik, yjemik. Finansijsko tržište simbolizuje neku vrstu svetog