Pravo i privreda

potrebna promjena ciljne funkcije preduzeća u pravcu vedeg naglaska na profitu i poslovnoj prestižnosti preduzeda. Hi, država de se pojaviti na tržištu kapitala onda kada bude primorana da umjesto štampanja novca prede na realno finansiranje - prodajom svojih hartija od vrijednosti, izmedu ostalog. Ciljnu funkciju i ponašanje svakog preduzeda suštinski odreduje privredni sistem. Privredni sistem određuje i ponašanje svakog preduzeda (Kako se ponaša i radi naš radnik u Nemačkoj? Kako se taj isti čovjek ponaša kod nas?). Fmansijsko tržište, tržište kapitala kao njegov dio, dio je integralnog tržišta na kojem podiva sistem tržišne privrede. Mehanizam tržišne koordinacije je jedino imanentan privatnoj svojini, odnosno, kako ističe Komai, između privatne svojine i tržišnog mehanizma postoji jaka veza. 1 . Otuda i zaključak da nema razvoja integralnog tržišta bez privatne svojine, odnosno samo kroz proces brze privatizacija stvara se pogodan ambijent za razvoj tržišta kapitala, koje, svojim razvojem povratno utiče na utjrzavanje i efikasnost procesa privatizacije. 3. Dali sada imamo metod privatizacije koji pogoduje razvoju tržišta kapitala? Sadašnji metod privatizacije, posebno u Cmoj God, nije stimulativan za razvoj tržišta kapitala, jer se ne radi o privatizaciji ved znatno više o podržavljenju (preko 2/3 dionica pripada društvenim fondovima). Ipak, za odekivati je da de program rekonstrukcije monetamog sistema übrzati proces privatizacije. Ukoliko se to ne desi, tada de i ovaj program doživjeti sudbinu ranijih, koji su svi napušteni kada se dirnulo u problem promjene svojine. Privatizacija je preduslov povedanju proizvodnje, bez koje i nema stabilnog novca. 4. Elementi tržišta kapitala su ponuda i tražnja. Stoga u analizi mogudnosti izgradnje tržišta kapitala pokazalo posebno od elemenata koji konstituišu ponudu i posebno tražnju kapitala. 4.1.- Elementi ponude kapitala Ukupni obim kapitala koji bi se mogao nadi na strani ponude odreden je vrijednosti dijela kapitala koji se po zakonu može privatizovati i novom emisijom dionica pojedinih preduzeća i banaka. Za ovu analizu zadržademo se samo na dijelu ponude koju dini postojedi društveni kapital namijenjen za privatizaciju. Polazedi od informacije Agencije da je proces svojinske transformacije otpodeo u 280 preduzeda u Cmoj Gori, procjenjujem da je ponuda kapitala za privatizovanje između 4-4,5 milijardi DEM. Imajudi u vidu da se zakonom regulišu odnosi između pojedinih velikih grupa o privatizaciji, izvršidu procjenu sa kojom vrijednošdu dionica raspolažu ili mogu da raspolažu pojedine grupe. Od ukupne mase kapitala zaposlenima pripada 30% ili između 1,2 do 1,35 milijardi maraka; oko 10% su dionice banaka ili 400-450 miliona DEM a preostali dio - 60% ili 2,4 - 2,75 milijardi fondovima (Penzioni fond, Fond za zapošljavanje,Fond za razvoj). Da li je ovako strukturiran kapital pogodan za tržište kapitala i koje su to finansijske institucije koje bi pospjeSile razvoj tržišta kapitala? Ili, da li vlasnici deonica imaju interesa da ih prodaju i, ako imaju, preko kojih institucija? (a) Zaposleni. Promet sa intemim dionicama zaposlenih ved je otpodeo. Zaposleni medusobno trguju, iako obazrivo, mada mnogi ne mogu da procijene vrijednost svojih dionica. Smatram da bi radnicima imaocima internih dionica trebalo stvoriti uslove za njihovu

hrama u koji preduzetnik ide kad mora de se moli, a investitor kad hode da se moli. 1 Vidi Janoš KomaitPut u slobodnu privredu, Beograd, 1990.

185

RAZVOJ FINANSIJSKIH TRŽIŠTAU CRNOJ GORI