Pravo i privreda

preduzeća će biti znatno veći, i ta razlika između sadašnjih i buđućih dohodaka jeste dodatni izvor akumuladje, koji kompenzira sadašnji privid niske cijene. Mjerama ekonomske politike treba podsticati efektivnu tražnju. Zapravo, imovina pojedinaca bi mogla biti jedan od dodatnih izvora finansiranja. Npr. kupovina preduzeća. odnosno dionica preduzeća uz hipoteku nad kućom, zemljom, vikendicom. Ovo bi bilo posebno važno za slučaj kupovine preduzeća od menadžerske ekipe preduzeća. (b) Poreska politika. Kao na strani ponude, poreska politika je značajna i za tražnju. Na strani tražnje odnosno na strani investitora, razlike u poreskom položaju različitih instrumenata takođe su velike. Tako se, npr. institudonalni investitori i ulaganja u njihove hartije od vrijednosti izlažu dvostrukom oporezivanju. Često dioničke hartije od vrijednosti (obveznice države) imaju povoljan poreski tretman u odnosu na vlasničke (akcije). Poreski sistem često favorizuje bankarske depozite u odnosu na hartije od vrijednosti. Tržište kapitala se može razvijati samo ako oporezivanje fmansijskih instrumenata u osnovi bude neutralno. Međutim, tražnju za hartijama od vrijednosti je moguće dodatno übrzati i povećati njenu ulogu u finansiranju razvojnih projekata poreskim olakšicama za dugoročna investiranja preko obveznica, a naročito za dugoročno investiranje preko akcija. (c) Institucionalni investitori (penzioni fond, osiguravajuća društva) su vrlo efikasan način uključivanja neiskusnih investitora na tržišta hartija od vrijednosti. Institucionalni investitori sakupljaju sredstva od mase malih ulagača i plasiraju ih u diversifikovani portfelj hartija od vrijednosti. Ovakvo posredno investiranje na tržištu kapitala omogućava koncentraciju sredstava i preko ekonomije obima i spedjalizadje menadžmenta snižava troškove trgovine hartija od vrijednosti, smanjuje rizik konačnkn investiranjem, širi profesionalizam u poslovanju mladih tržišta kapitala. Ipak, da bi institudonalni investitori efikasno uticali na razvoj tržišta kapitala potrebno je (a) onemogućiti višestruko oporezivanje, (b) zakonskom regulativom i stalnim nadzorom treba osigurati da menadžerske grupe koje upravljaju portfeljom nemaju nikakvih veza sa preduzećem dje se hartije od vrijednosti nalaze u portfelju tih institudja. Stoga je potrebno da se donese zakon o investicionim preduzedma. lako ih sada nikb i ne zabranjuje, ipak se ne zna ko ih osniva. (d) Država ima snažne poluge da utiče na tražnju za hartijama od vrijednosti. Ovdje se prije svega misli na monetamu politiku i brojne finansijske propise. Monetama politika koja obezbjeđuje stabilan nh'o djcna stvara ambijent podsticajan za tražnju za dugoročnim hartijama od vrijednosti. I )ozv oljavanje da se hartije od vrijednosti kupe na kredit, kao i politika Centralne banke da određene državne i preduzetničke hartije od vrijednosti, takođe može uticati na po.-ćanje tražnje za dugoročnim hartijama od vrijednosti. (e) Kao dio efektivne tražnje može se pojaviti i strani kapital. Istina, pojedine zemlje imaju različita pravila o pristupu stranca na berzi. Rješenja se kreću od potpune zabrane do određivanja akdja kojih preduzeća mogu biti kupljena od strane stranca ili ukljudvanja stranca posredno preko organizovanih investidonih pređuzeća (country fouds). (f) Bilo bi izuzetno važno kada bi banke otpočele aktivnost na prodaji i kupovini hartija od vrijednosti i u kreditiranju ove trgovine. Međutim, naše banke su u teškom stanju, i njihovo uključivanje na tržište kapitala će zahtijevati njihovu prethodnu sanadju i privatizadju. Nažalost, banke nijesu iskoristile vrijeme sanadja za obučavanje za trgovinu hartijama od vrijednosti. Nijesu obučile za to kadrove i otvorili šaltere za pružanje pomod stanovništvu 0 kupovini hartija od vrijednosti kao i izgradnju informadonih sistema za vodenje portfelja 1 trgovini hartijama od vrijednosti. Tako se i sektor banaka javlja kao jedno od ograničenja na strani tražnje kod tržišta kapitala. 5. Važni dementi razvoja tržišta kapitala jesu znanje i marketing

188

Prof, dr Veselin Vukotić, profesor Ekonomskog fakulteta u Podgorid