Pravo i privreda

bi da pokriju dio duga države prema penzionerima. Razumije se, realizacija ove ideje zahtijeva novu sistemsku i zakonsku regulativu. Fond za razvoj treba da postane investiciona kompanija, odnosno institucionalni investitor. Znači, on bi funkcionisao kao specijalizovana institucija za đugoročno investiranje u hartije od vrijednosti na trzištu kapitala. Fond bi emitovao dionice, koje bi kupovala privatna ili đržavna preduzeda i drugi fondovi i građani, i u upravljanju učestvovali srazmjerno uloženom kapitalu. Ovaj Fond bi mogao biti i put ulaska stranih ulagača, koji bi kupovali dionice određenih preduzeda. Stoga bi ovaj Fond mogao imati svoje ogranke i u razvijenim zemljama, pa dak i sjedište bi mu moglo biti u inostranstvu. (d) Preduzeda. Za razvoj tržišta kapitala je bitno da preduzeda izdaju nove emisije dionica. Za sada to je više mogudnost nego realnost. U Crnoj God samo je jedno preduzede (Mlin iz Spuža), izdalo takve dionice. Jedan od osnovnih razloga da preduzeda ne raspisuju dionice jeste njihova zatvorenost, posebno velikih. Postojede' poslovodne strukture i zaposleni u preduzedima psihološki vrlo teško prihvataju da se krug mogudih vlasnika šid. Takvo ponašanje je slidno ponašanju porodidnih firmi na Zapadu, koje ne žele da prihvate dodatni akcijski kapital spoljnih ulagada, jer se plaše da de porodica izgubiti upravijadku kontrolu nad preduzedem. U cilju otvaranja preduzeda Vlada Crne Gore treba da razradi poseban sistem podsticaja. Tako bi trebalo da zatvorena druStva (private companies) oporezovati 15% i više od otvorenih društava (public companies), kako bi se transformacija udinila privladnijom. Isto tako mogude je odobravanje vedih kredita uslovljavati prethodnim otvaranjem preduzeda (npr. u Južnoj Koreji). Postoji još ditav spektar mogudih podsticaja da se podstakne emisija hartija od vrijednosti postojedih preduzeda. (e) Država. Podetni stimulans razvoju tržišta kapitala u nas treba da pruži država. Kamatna stopa na državne obveznice, koje predstavljaju najmanje rizidnu đužnidku hartiju od vrijednosti, predstavlja ishodište za formiranje kamatne stope rizidnih obveznica koje izdaju preduzeda. Obidno se u zemljama u razvoju prvo razvije tržište državnih obveznica a tek kasnije se podne trgovati sa hartijama od vrijednosti preduzeda. Ovo prije svega radi sticanja povjerenja preduzeda i javnosti u tržište kapitala. Npr. na Berzi u Budimpešti je od 1990. do 1993. napravljen promet od 1,4 milijardi DEM. Od toga na promet kratkorodnim državnim hartijama od vrijednosti otpada 58,3%, a 38,8% na državne srednjorodne hartije od vrijednosti. Ostali promet je tek bio promet sa akcijama preduzeda. Ukoliko je sadašnja ekonomska politika kao cilj postavila da se smanji budžetski deficit, tada je emisija državnih obveznica jedan od osnovnih realnih izvora budžeta. Promet obveznicama bi bio übrzan ukoliko bi država davala garancije za obveznice izabranih preduzeda, npr. KNP, Luka Bar, i si. Na nivou Republike Crne Gore treba da se otpodne sa izdavanjem municipal bonds, obveznica lokalnih organa vlasti. Njihova osnovna karakteristika jeste da svojim vlasnicima nose poreske olakšice (npr. oslobadanje saveznih poreza). Zato su one i atrakthne. Zbog ove pogodnosti, obveznice lokalnih organa desto nose nižu kamatnu stopu. 4.2. Elementi tražnje kapitala (a) Efektivna finansijska tražnja. Teško je odekivati da postoji dovoljno domade Stednje koja bi se efektivno pojavila kao tražnja za društvenim kapitalom. Stoga je iluzorno odekivati da se može postidi neka visoka djena. Ipak, ma kolika da je efektivna tražnja, svaka privatizacija obezbjeduje najmanje dva finansijska efekta; (a) sredstva dobijena od privatizacije, bez obzira na velidinu, jesu dodatni izvor finansiranja razvoja, (b) bududi dohoci od privatizovanog

187

RAZVOJ FINANSIJSKIH TRŽIŠTA U CRNOJ GORI