Pravo i privreda

3) Za kupovinu ogreva i zimnice, 4) Za plaćanje troškova bolničkog lečenja, prevoza bolesnika, i lica koja su ođređena da prate teške bolesnike, troškove nabavke lekova, ortopedskih pomagala i sprava, 5) Za pokriće troškova sahrane, 6) Za isplate po osnovu izvršnih sudskih presuda. Na ovaj način, banke sa teritorije SRJ su u 1992. i 1993. godini, smanjiie obavezu prema štedišama u iznosu od oko 500 mIn.USS. NBJ je početkom 1994. godine svojim poscbnim odlukama regulisala obaveze prema bankama za 1992. i 1993. godinu po osnovu deponovane devizne šteđnje. Naime, za iznos odobrenih rkedita umanjeno je potraživanje banaka od NBJ. Istovremeno, bankama je omogućeno da za dve pomenute godine na depozit kod NBJ pripiSu kamatu (u visini ino-domicilnih kamata). Kod toga, bitno je istaći da je neto efekat ove operacije za NBJ, odnosno Državu pozitivan, s obzirom da se u neto iznosu umanjuje (za oko 150 miI.USD) potraživanje banaka po ovom osnovu. Pravni osnovi za ovakva rešenja za 1592. i 1993. godinu bili su: Ugovori koje je svojevremeno NBJ zaključila sa bankama, Zakon o NBJ, Zakon o deviznom poslovanju, odgovarajuće odluke SIV-a i NBJ. 3. Opredeljenja Programa rekonstrukcije monetarnog sistema u odnosu na tzv. staru deviznu štednju I Opredeljenja Programa rekonstrukcije monetarnog sistema u odnosu na tzv. staru deviznu štednju su sledeća: - Država bi preuzela deponovanu deviznu štednju kao javni dug na dan 17. januara 1994. godine, s tim da bi ga konvertovala na primer u desetogodišnje obveznice na donosioca, za grejs period od tri godine. Ove obveznice bi trebaio da nose kamatu od 6 %. Vlasnici obveznica mogli bi ih prodavati na sekundarnom tržištu, uz odredeni diskont, - Istovremeno, drzava bi obezbedila gotovinske isplate štedišama u većem iznosu od dosadašnjih 20 DEM po računu, - Deponovana devizne štednja bi se isključila iz bilansa banaka, dime bi se eliminisali fiktivni prihodi i rashodi na osnovu kursnih razlika itd., - Kada se radi o konstituisanju javnog duga po osnovu deponovane devizne šteđnje, treba istaći da bi se to pitanje moralo uređiti Saveznim zakonom. Međutim, dosađašnji višegođišnji predlozi Vlade i NBJ da se problem devizne štednje reši na sličan način, nisu prihvatani u Skupgtini SRJ. U međuvremenu, konstituisana su i udruženja deviznih gtediša koja takode ne prifavataju da se đevizna štednja pretvori u javni dug. Tačno je da bi se konstituisanjem javnog duga po ovom osnovu, odnosno emisijom obveznica, problem odložio za grejs-period. Medutim, nakon toga onaj ko bude preuzeo da servisira tu obavezu moraće za to obezbediti realne izvore sredstava. Takođe, u sadašnjim uslovima nije realno računati da bi bilo posebnog interesa da emitovane obveznice po osnovu deponovane devizne šteđnje budu u prometu na sekundarnom tržištu - budući da neko za njihov transfer treba da obezbedi realne izvore sredstava. II U skladu sa opredeljenjima Programa rekonstrukcije monetarnog sistema ... formirana je Radna grupa za rešavanje pitanja devizne šteđnje. Radna grupa za regavanje pitanja de-

225

NOVI PRAVNI OKVIRI STARE DEVIZNE ŠTEDN.TE