RTV Teorija i praksa

iduće godine Adamjan konstruiše »aparat za prenošenje slika ргеко fotografske trake«, patent: 74134, pomoću mehaničkog sistema, a 28. aprila 1921. isti naučnik, patentom br. 27405 zaštićuje svoj »aparat za automatsko postizanje sinhroniteta (sinfaznog okretanja) nipkovih diskova« na otpremnoj i prijemnoj strani. Tek sada se moglo nešto učiniti: rešen je jedan od glavnih problema mehaničke televizije. Prvi eksperimenti iz elektronike u laboratoriji u Moskvi pod rukovodstvom M.A.Bronč-Brujeviča počeli su sistemom minijaturnih fotoelemenata na otpremnoj »stanici« sa prijemnikom braunove cevi elektronskim zracima, 1922. . . . živa slika! Poslednji koraci učinjeni su u raznim delovima sveta 1923. godine. Vladimir Kozma Zvorikin, nekada učenik Borisa Rosinga, počinje u Americi svoje eksperimente u elektronskoj optici. Mađarski naučnik Denis Von Mihalji radi u Budimpešti na usavršavanju svog aparata »telehor«, a prešavši u Berlin, piše, prvu u svetu »istoriju televizije: »Električna televizija i telehor«. Već je usavršena i »fototelegrafija«, pa je tako u decembru 1924. izvršen prvi put prenos fotografije na daljinu od 3.600 milja, i to bežičnim putem. Usavršena je i »radiofototelegrafija«. U Rusiji A.A.Černjišev patentom br. 769 zaštićuje svoj pronalazak »aparata za prijem slike« a predlaže da se uz aparat za slanje slike upotrebljava fotoelektrični mozaik, u čemu mu pomaže načelnik Odeljenja veza VE I.A.D. Fortunešek, što podržava i G.A.Vedenski 1924. Prvi prenos statične slike u boji mehaničkim sistemom (tri boje) izvršio je Adamjan 1925; on je konstruisao i aparat za gledanje kroz pregradu koja ne propušta svetlost, što je značajno za fototelegrafiju prenos crteža i šira u boji. I konačno, 25. aprila 1925. godine, posle dvogodišnjeg eksperimentisanja, Škotlanđanin Džon Lodži Berd (51.28), prešavši iz Glazgova u London, uspeva da iz svog siromašnog potkrovlja prenese lik jedne lutke do prodavnice u prizemlju (sl. 29). Übrzo posle toga na ekranu prijemnika pojavilo se lice njegovog pomoćnika Viljema Tejstona. Ovaj veličanstveni poduhvat označio je rođenje televizije. Džon Ber i Viljem Tejton postali su besmrtni: prvi kao otac žive slike televizije, a drugi kao prvo Ijudsko biće koje se pojavilo na malom ekranu. Dan tog natčovečanskog napora, krunisan velikim podvigom, ostaće zapisan u istoriji Ijudskog roda.

101