RTV Teorija i praksa

putem u katodnoj braunovoj cevi kao prijemniku. Zaista, izvanredna ideja. Konstruisao je »Katodni teleskop« i patentirao ga pod brojem 18076 u Petrogradu (sl. 26). Dakle, ideja za elektronsku televiziju potekla je od njega. Kakvo je priznanje ranije odato Nipkovu kao tvorcu mehaničke televizije, takvo se sada u ovoj oblasti elektronske televizije mora odati Rozingu. Do ideje da se slika prenosi u dve boje, belo-crveno, prvi dolazi I.A.Adamjan 1907. godine a sledeće na svom projektu za prenos slike elektronskim zrakom radi A.A. Kembel-Svinton. Priznato ime . . . U nastavku Rinjuovih i Furnijerovih eksperimenata u Parizu 1909. godine zvanično i ceo naučni svet prihvata naziv »televizija«. Međutim, bili su pomešani pojmovi, tako da se tu uzimala u obzir i »fototelegrafija«, iako se na živu sliku dugo čekalo. Torn Векег i Fulton rade na bežičnom prenosu slike, iz čega je nastao novi izraz »telektrografija«. Po Fultonu je kasnije i aparat nazvan »fultograf«. Novu shemu cevi za slanje i primanje slike predlaže Kambel-Svinton 1911. Braunova cev sa mozaikom na ploči od alkalnih metala, sa fotosenzitivnim mozaikom, značila je osnovu daljeg usavršavanja na primanju i otpremanju slike. I činilo se tada svima da je televizija već gotova stvar. Celim svetom se pročula vest da je moguće gledati na daljinu . . . »kroz zidove« . . . »iza ugla«, kako se tada govorilo. Tako je 27. januara 1911. godine prvi put našu javnost obavestila »Politika« o čarobnoj reči »televizija«. Pred grupom naučnika u Petrogradu, 9. maja 1911. Boris Rozing demonstrira svoj pronalazak za prenos slika i crteža na prijemnom »ekranu« elektronske braunove cevi. Ali se još svi pitaju šta nedostaje do tog gigantskog poduhvata, a niko ne može da se »seti« da pred aparatom-otpremnikom mora stajati pokretna stvar ili živi stvor. Mali когак do prve žive slike sputali su užasi prvog svetskog rata te tako ona nije mogla ni »progledati«. Zaustavljena je Ijudska kreativnost. Posledica toga je i rušenje prve telekomunikacione radio-stanice »Svetski sistem« 1917 (sl. 27), koju je Nikola Tesla podigao za dobrobit čovečanstva. Novi pokušaju rađaju se tek 1919. kada Amerikanac C.F. Jenkins konstruiše svoju napravu sa Vajlerovim kolima za prenos slika, patent: U5A1385325. Četrnaestog jula

100