RTV Teorija i praksa

nastavnu TV-informaciju učenici bez većih teškoća prevode na neki drugi znakovni jezik. To svedoči o razumevanju suštine i čvrstini znanja. Utvrđeno je da prave emisije stvaraju uslove za formiranje navika kod učenika da, uz pomoć TV, samostalno vrše opite i razvijaju sposobnosti istraživača, dar posmatranja, maštu, sposobnost razlučivanja glavnog iz mase informacija, razumevanje zadatka i nalaženje puta za njegovo rešavanje. To znači da TV može pomagati školi u pripremanju učenika za samostalnu delatnost. Javljanje interesovanja kod učenika i želja da shvate etnisiju umnogome zavisi od načina ISTICANJA PROBLEMA i u načinu kako se građi put ka odgovoru. Zato je važno primećuju autori - kako je problem postavljen, koliko je jasno i razgovetno izložen, koliko je dobro zamišljen da emotivnost prati shvatanje. Razumevanje problema od strane učenika kao njegovog LIČNOG PROBLEMA aktivira prethodna iskustva i znanja pri percepciji novoga, aktivira pažnju, koncentriše u određenom pravcu i povećava efikasnost analitičko-sintetičkog misaonog rada učenika da dođu do uopštavanja. To svakako pomaže i boljem pamćenju i kasnijoj PRIMENI stečenih znanja. Клко POSTUPm DA PROBLEM POSTANE LIČNA STVAR КОЛЈ UČENIK DOŽIVLJAVA KAO PODSTTCAJ DA TRAŽI REŠENJE? Ovi istraživači preporučuju da se problem postavi po mogućnosti tako da se pojavi u istorijskom toku određene nauke, ali pri obaveznom oslanjanju na prethodna znanja učenika. U tom slučaju učenik se uklapa u okolnosti koje su dovele do pojave problema i neophođnost naučnog istraživanja. Ali, svakako, ističu istraživači, postavljanje problema još ne obczbeđuje i pravi pedagoški uspeh emisije. Valja ukazivati na mogućnosti rešavanja problema, na metod i, tokom emisije, pokazati kako se dolazi do rešenja.

Time se sjeđmjava postavljanje problema sa metođom istraživanja, dolaženja do rešenja. Zato su od velike vrednosti emisije koje prikazuju eksperimente naučnika, puteve upoznavanja prirodnih i društvenih pojava, sa izrađom pretpostavke i njenog proveravanja putem posmatranja, eksperimenta, sinteze i analize novih podataka, đakle, sa procesom uopštavanja i objašnjenja. Bitno je PRIKAZATI TOK MISLI istraživača. Učenici sa zadovoljstvom prate RUKE i MISLI naučnika, istraživača. A tok njegovih misli, ako je prikazan na način koji omogućava modema TV, postaje tok misli gledalaca. Iz iskustva znamo da se takva TV odlikuje učenjem da ne treba samo sabirati činjenice nego ih i analizirati, koristiti ih za shvatanje sveta i za aktiviranje na njegovom menjanju. Međutim, to je visok zahtev koji retko kada mogu da dosegnu TV-emisije koje nisu apsolutno raskinule sa tradicionalnim duhom obrazovanja a u isto vreme nisu podlegle hedonističkom zabavljaštvu, što se neretko dešava kod poslenika neusmerenih na traganja za pravim načinima obrade TV koja ne umrtvljuje ili koja ne zavodi gledaoce na lažne staze prazne atraktivnosti. Bilo bi, u tom smislu, zanimljivo analizirati neke od serija naših TV-centara kao i čuvene serije »Sesame street«, neke japanske, britanske ili danske emisije i druge, koje su viđene na našim ekranima. Mnoge analize su pokazale, kao i u radu ovih autora, da kvalitet emisije zavisi od problema koje pokreće, istraživačkog metoda kao i od raziožne razrađenosti strukture TV-emisije i njenog ostvarenja. UnutraŠnji raspoređ građe TV-emisije jeđan je od najvažnijih uslova njenog uspešnog delovanja. Zbog toga što su i naša iskustva pokazala scenarista, urednik i reditelj moraju pažljivo U PRIPREMAMA emisije predvideti ono što će se dosledno ostvariti pri emitovanju. Rutinerstvo i nekreativna improvizacija su pogubni po kvalitet

146