RTV Teorija i praksa

а četiri godine kasnije nastaje epohalno otkriće ove nauke: Faradej 1832. godine otkriva magnetnu indukciju i uvodi nove pojmove, kao što su »katoda«, »elektroda« i druge. Helmholc 1832. otkriva varničenje elektriciteta, a Henri utvrđuje samoindukciju. Lord Kelvin 1853. utvrđuje oscilatornu teoriju strujnog kola. Federsen 1859. fotograskim putem dokazuje da se električno varničenje sastoji od niza vamica, potvrđujući Henrija i Helmholca. Džems Klark Maksvel 1864. matematičkim putem dokazuje da je svetlost elektromagnetna pojava, što eksperimentalno potvrđuje Herc 1886. Nikola Tesla počinje 1889. svoje eksperimente na planu struja visoke učestanosti, bez kojih se dalji razvoj ove nauke ne bi mogao ni zamisliti. Hronologija nastanka značajnih otkrića omogućuje nam da pobliže upoznamo dva osnovna sistema za prenos slike na daljinu: mehanički i elektronski, od prvog eksperimenta na prenosu statične slike do trenutka kada je slika oživela. Statična slika Osnovnu preokupaciju o tome kako preneti sliku na daljinu rešila je fototelegrafija, a prenos slike na neslućene daljine omogućila je radio-fototelegrafija. Tek je razvojem elektronike došlo do konačnog uspeha. Eksperimenti iz svih ovih oblasti, prividno različiti, stapali su se kao konvergentni zraci prema jednom jedinstvenom cilju. Prvo značajno otkriće vezano je za godinu 1817, kada je švedski naučnik Bercelius otkrio selen, novi elemenat čudnih osobina, elemenat koji odbija svetlost, »svetluca«. Nešto kasnije, 1832. godine naučno je objašnjen »stroboskopski efekat«, tj. zadržavanje utiska svetlosti oku i posle dejstva svetlosnog izvora. Pionirski poduhvat direktno vezan za osnovni problem fototelegrafije učinio je 1837. Aleksandar Edmond Bekerel (sl. 4), kojem se »pridružuju«: Aleksandar Bajn 1843, Hip 1851. i Kazeli 1855. Rađanje elektronike najavio je Pliker 1858. godine otkrivanjem zraka pri proučavanju kretanja električne struje u vakuum-cevima. Übrzo dolazi prvo praktično rešenje. Talijan Đovani Kazeli konstruiše 1860. godine žičani telegraf za prenos rukopisa i daje mu ime »Pantograf« ili »Pantelegraf« (sl. 5), a Francuz Žerar 1865. godine donosi svija rešenja za prenos slike električnim putem. Ni elektronika ne miruje pa 1868. Prikerov učenik Viljem Hitorf, proučavajući katodne zrake i utvrđujući kojim se

95