RTV Teorija i praksa

lokalnih zajednica preko interakcije između pojedinaca i grupa. Po mišljenju teoretieara mogućnosti dvosmernog komuniciranja biče utoliko veće ukoliko „širi” budu kablovi to jest ukoliko više kanala bude na raspolaganju. Razume se da do takve interakcione uloge kablovske televizije verovatno ncčc odmah doči. (Wangcrmćc i Holdc, 1973). Pored ovih optimističkih predviđanja, postoji i strah da če kablovska televizija, odnosno nova tehnološka revolucija, umcsto povcčane mogučnosti povratnog uticaja (fccd back) u komunikacionom procesu i preko njega tesnije povezanosti određenog društva, prouzrokovati još veću pasivnost i izolaciju pojedinaca i ujedno još veču rascepkanost društva. Kad upoređuje prednosti nove tehnologije komunikacija sa sadašnjom, Pulu (Pool) sc namcćc slcdeća dilcma; Komunikacioni sistem nsišeg sađašnjeg društva nije zadovoljavajuči. On je bezličan, suviše jednoobrazan, nije dovoljno odzivan (responsivc) u odnosu na publiku i malo jc upotrebljiv za pojedinca. Nova tehnologija može da prebrodi ove nedostatke. Komuniciranje može da postane individualizovano i responzivno, ali je pitanje da li će onda kad to postane, i onda kad omogući sadržajniju grupnu interakciju, pomoći da dođe do veče povezanosti društva, ili če time što če odstraniti element zajedništva iz onoga što bude komunicirano pokazati tendenciju ka rascepkanosti društva? Može se desiti prvo, može drugo ili pak oboje u isti mah, odgovor je samog Pula na postavljenu dilemu. Po njegovom mišljenju, razvoj zavisi od mnogih pojedinosti i od toga kako cclokupan komunikacioni sistcm bude planiran (Pool, 1973, str. 7). U svetskim razmerama, kao posledica nove tehnologije komunikacija može se očekivati produbljivanje jaza između zemalja informaciono bogatih i informaciono siromašnih. Po konstatacijama Kacmana (Katzman, 1973), to nc bi bilo ništa novo, jer se i dosad dešavalo da se u doba širenja tehnologije informacija jaz između manje razvijenih i više razvijenih zemalja produbljivao. Ali dugoročno uzevši svaka novost u tehnologiji komunikacija može da ima dejstvo zbližavanja. Kad je, na primer, svakome dostupna televizija, možda se jaz između informaciono bogatih i siromašnih smanjujc (Katzman, 1973).

109