RTV Teorija i praksa

neko relativno samostalno jedinstvo koje u jeziku ima i svoju posebnu funkciju. Ako pođemo od osnovnog glasa, koji se još naziva i laringealnim glasom, ili nultim formantom (f 0 ), iii prosto glasovnom ozvučenošću, vidimo da osnovni glas ima nekoliko funkcija, a isto tako i nekoliko osobina. Osnovni glas može biti nizak ili visok. U muškaraca on je obično za 20% niži od glasa žena. Nećemo ovde upotrebljavati muzičku terminologiju pa ga deliti na bas, tenor, ili alt i sopran i slično. Samo ćemo se zadržati na njegovim osnovnim osobinama i postavićemo pitanje: da li je on pravilno proizveden ili nije, da li ima nekih patoloških fonacionih elemenata ili je čist i u svemu normalan? Za radijskog ili televizijskog novinara laringealni glas treba da bude normalno proizveden. On treba da bude čist i u svemu prirodan. Ako je / 0 labav, nedovoljno sonoran, tada če i glasovi biti nejasni; ako je prenapregnut, tada če dovesti do zamora glasnica, promuklosti i drugih tegoba; ako je povišen, tada če se njegova funkcija primećivati da će prekriti govor svojim osobenostima i ceo iskaz zamutiti i učiniti ga neprijatnim. Postoji niz deformacija osnovnog laringealnog glasa u govoru Ijudi, i mi o njima ne bismo podrobnije govorili. Po pravilu svaki čovek je u stanju da oceni da li je / 0 prirodan ili nije, da li je, drugim rečima, prihvatljiv ili neprihvatljiv. Posmatrajući kako Ijudi govore, prvo bi trebalo oceniti kakav je njihov laringealni glas, Ako se jednom razvila sposobnost uočavanja ponašanja / 0 tada nije teško razviti i uočavanje njegove funkcije. Njegova osnovna funkcija je, uglavnom, orijentisana prema tonskom kretanju u okviru reči ili cele rečenice. Ako se kretanje tona posmatra na reči tada imamo posla sa akcentima, a ako se ono posmatra u rečenici tada imamo posla sa melodijom rečenice. U našem jeziku, kao što je poznato, imamo četiri akcenta, od kojih su dva kratka a druga dva duga. I kratki i dugi akcenti mogu biti silazni ili uzlazni, Pored ta četiri akcenta vokal može biti kratak ili dug, Na dugom vokalu koji nije obuhvaćen akcentom, tonsko kretanje zavisi uglavnom od rečeničke melodije. Ovoga puta ne bismo govorili o tonskom kretanju kod akcenta. Ističemo samo da razvijanje posmatračkc sposobnosti treba da bude usmereno prema prepoznavanju akcenata. Želimo posebno da podvučemo da nije još u pitanju da li če se neka reč pravilno akcentovati ili ne, već je u pitanju da li se kretnja

136