RTV Teorija i praksa

„Štamparska mašina i bila je krajnje proširenje fonetskog alfabeta: knjige su mogle da se proizvode beskonačno; opšte alfabetizovanje bilo je najzad moguče iako se samo postepeno ostvarivalo; i knjige su postale pokretna individualna svojina. Tisak, prototip svih mašina, obezbedio je prevlast sklonosti za vizuelno (visual bias) i najzad zapečatio propast čoveka. Novi medij linearnih jednoobraznih i ponovljivih ■ štamparskih slova proširio je informaciju u neograničenoj . količini i brzinom do tada nikad nepostignutom, što je oku stvorilo apsolutno dominirajuče mesto među čovekovim čulima. Kao jedno drastično proširenje čoveka novi medij je formirao i preobratio psihičku i socijalnu okolinu čovekovu i to je neposredno bilo odgovorno za tako različite pojave kao nacionalizam, reformacija, tekuča traka, industrijska revolucija, Dekartove i Njutnove predstave o univerzumu, perspektiva u likovnoj umetnosti, hronologija u pripovedačkoj književnosti i psihološki postupak introspekcije ili unutrašnjeg opažanja, koji je izvanredno pojačao tendencije u pravcu individualizma i specijalizovanja koje je pre 2000 godina pokrenuo fonetski alfabet. Razdvajanje mišljenja i postupaka je institucionalizovano a fragmentarni čovek kojeg je najpre alfabet raslojio, najzad je usitnjen u ugodne zalogaje. Od ovog trenutka zapadni čovck je Gutenberg-čovek”. 13 Ovo nabrajanje posleđica štampe sadrži, pod negativnim predznakom, otprilike sve što je novi vek doneo zapadnom čoveku. Makluan i označava novi vek jednostavno kao vek knjige ili „Gutenberg-galaksije” a pri tom se knjiga smatra jedinim i odlučujučim faktorom koji stvara istoriju. Ukratko da se pozabavimo time koje razloge Makluan navodi za to da je štampa mogla toliko da pojača dejstvo fonetskog alfabeta. Makluan najpre ukazuje da je štampa uopšte proširila poznavanje fonetskog alfabeta. A osim toga, štampa je, kaže, donela i nešto kvantitativno novo, naime nov proizvodni postupak: „Ponovljivost je suština mehaničkog principa koji je vladao našim svetom i to naročito posle Gutenbergove tehnike. Misija štampe i tipografije je u prvom redu ponovljivost. Princip pokretnih slova je tipografijom stvorio mogućnost da

13 Isto,

91