RTV Teorija i praksa

se svaki ručni rad mehanizuje procesom razlaganja na delove i deljenjem cele radnjc”. M Makluan vidi u šfampi prvo mehanizovanje ručnog rada, naime proizvodnje rukopisa, koje je kažu dalo podstreka svim daljim mehanizovanjima sve do tekuće trake. Pored mehanizovanja - od njega ne suštinski razdvojeno - isto tako jc unapređivan princip kauzaliteta. Tu se mora znati da za Makluana ponovljivost, mehanizovanjc i princip kauzaliteta spadaju u oblast vizuelnog kojc jc fonetskim alfabctom već istaknuto. Jedan nov element nasuprot alfabetu donela je, po Makluanu, štampa i timc što je učinila znanje opšte doštupnim. Tako su Ijudi postali nezavisni od autoriteta koji su znanje usmeno prenosili, i to je povoljno uticalo na samostalno mišljenje. Mi sada živimo u doba električnih mcdija. To doba počelo je u prvoj polovini 19. veka pronalaskom električnog telegrafa. Električni mediji nam, po Makluanu, vračaju - na višem nivou - ono što je čovek izgubio pronalaskom fonetskog alfabeta i štampe: „Film i televizija upotpunjavaju krug mehanizovanja čovekovih čula. Svud prisutnim uhom i pokretljivim okom uništili smo pismo, onu specijalizovanu akustičko-vizuelnu metaforu koja je dala polet zapadnoj civilizaciji.” „Time što smo nadmašili pismo, ponovno smo dobili svoju celovitost - ne na nacionalnom ili kulturnom nivou nego na kosmičkom. Stvorili smo supercivilizovanog, sub-primitivnog čoveka (super-civilized, sub-primitive man)... Vratili smo se u akustički prostor. Opet počinjemo da strukturiramo naša prvobitna osećanja i emocije od kojih nas je alfabet odvajao 3000 godina”. 15 Po Makluanu, električni mediji imaju lekovito i spasonosno dejstvo zbog toga što proširuju ne samo jedno izolovano čulo nego centralni nervni sistem u celini:

14 Die magischen Kandle, str. 174. 15 „Countcrblast", 1954 (časopis koji je izdavao Makluan, bez paginacije, bez navoda izdavača itd). Citirano kod: James W,Carey: The politics of the electronic revolution: Further notes on Marshatl McLuhan, The University of lllinois, Urbana; rukopis bez godine, pisan pisaćom maSinom, str. 6.

92