RTV Teorija i praksa

voljni napori za izazivanje i čuvanje pažnje u izvršavanju delatnosti koja je za nju neophodna, i najzad, postnamerna pažnja, kada cilj ostaje; naravno, ona je izazvana namemo, ali već ne zahteva napore ili, bar ne znatne napore da se zadrži takva pažnja”. 9 Nenamerna pažnja se izaziva pre svega (ali ne samo!) za čoveka spoljnim uzrocima, koji nisu nikako u vezi sa nekim saznajno postavljanim ciljem delatnosti, ali zato se ne ispoljavaju ni u ulozi faktora privlačenja, intenziviranja i koncentrisanja pažnje. Takva pažnja biva prosto iznuđena: čovek ne može da ne primeti neke događaje u svojoj sredini, ukoliko oni imaju niz svojstava koja istupaju u ulozi nadraživača njegove psihe. Češče od svega takva svojstva su intenzitet, unikativnost, pokretanje, ponavljanje, kontrastnost, dužina i razmer. Razmotrimo prvi iz ove grupe faktora intenzitet. Što je jarkiji objekt ili gromkiji zvuk, time je verovatnije da če pojedinac prekinuti svoj rad i koncentrisati se na njih, da bi obratio pažnju na stimulans koji je ušao u njegovo senzorno polje. Ako su takvi nadražaji višeg praga opažanja, onda njihov intenzitet određuje stepen koncentrisanosti na njih usmerene pažnje. Jarka svetlost na velikom rastojanju ili zvuk automobilskog signala u daljini, mogu, razume se biti opaženi, ali njihov intenzitet je očigledno nedovoljan za to da bi na sebe koncentrisao pažnju. Ipak taj isti zvuk automobilskog signala, koji se razleže za leđima, ili blesak farova stvara maksimalnu koncentraciju i izaziva trenutnu reakciju. Na analogan način blesak munje na

0 N.F.Dobrinin, Namema i postnamema pažnja, ~Naučni zapisi Moskovskoggradskog pedagoškog instituta .Potemkin’”, t. 62, izd. 3, str. 62.

113