RTV Teorija i praksa

„REVUE UER” 1976, br. 6

PEDESET GODINA RADIO-DIFUZIJE U FINSKOJ Pišući o radio-difuziji u Vinskoj, Raimo Arhela čitaoce upoznaje sa nastankom i brzim razvojem televizije, čije su prve programe Finci mogli da gledaju 1958. godine, znači u isto vreme kada i Jugosloveni. Finska je do 1969. godine bila jedina skandinavska zeralja koja je imaia drugi TV program i čije su emisije, u to vreme komercijalnog karaktera, počele da se emituju več 1964. godine. Što se radija tiče, njegova istorija u Finskoj počinje 1917. gođine kada je u Tamperu, u eksperimentalne svrhe, izgrađena prva radio-stanica. Prvi javni radio-koncert sa ploča emitovan je 1923. godine i te godine je finsko radioudruženje emitovalo redovne emisije za publiku, Več 1924. godine radio je emitovao svoje programe svake večeri od 19.30 do 22.00. Danas YLE (Yleisradio) ima dva TV programa i tri radio-programa i zapošljava oko 3.600 Ijudi. Godišnje emituje oko 15,000 časova nacionalnog radio-programa i 200 regionalnog radioprograma. TV-1 godišnje ima 1.900 časova programa, a TV-2 oko 1.300. Največi deo TV programa emituje se u boji, a sadrži oko 40% emisija iz inostranstva. TELEVIZIJA KAO FAKTOR SOCIJALIZACIJE - Studija o efektima prikazivanja nasilja na ponašanje TV gledalaca Istraživač sredstava masovnih komunikacija Odeljenja za planiranje programa ZDF (Zweites Deutsches Fernsehen) Hela Kelner (Hella Kellner) piše o istraživanju koje je sprovedeno 1974. godine na zahtev ARD, ZDF i

Federalnog centra za politiku obrazovanja. Tokom ankete posmatrano je 85 porodica sa decom mlađom od 15 godina u oblasti Frankfurta. Porodice su podvrgnute posmatranju tokom deset večeri od maja do oktobra meseca 1974. godine svakog dana u nedelji (od 16.00 do 20.00 neđeljom iod 18.00 do 22.00 drugim danima). Glavni faktori socijalizacije, kao što su obdaništa i škole, iz ekonomskih razloga nisu mogla da budu posraatrana u isto vreme, Tokom istraživanja televizija se nije posmatrala kao „agresor” ili „uzročnik”, niti se TV gledalac posmatrao kao „žrtva”. Nastojalo se da se obuhvati ponašanje porodica u odnosu na televiziju. Zbog ove koncepcije išlo se na metodu direktnog posmatranja u porodici. Rezultati ankete omogućili su analize na tri nivoa. Autor istraživanja u članku iznosi rezultate prva dva nivoa, dok rezultati za analizu trečeg nivoa još nisu završeni. Prvi nivo analize uglavnom se odnosi na pitanje ~šta ko radi”, naročito kada je reč o televiziji. U tu svrhu sakupljeni su i snimljeni podaci koji se odnose na porodice. Drugi nivo analize odnosi se na način odvijanja raznih procesa i strukture komunikacije i međusobnog uticaja u osamdeset i pet posmatrćuiih porodica. BRILJANTNA BUDUĆNOST RADIJA Henry R.Cassirer, međunarodni konsultant za komunikacije i obrazovanje Največi broj zemalja jedva da je počeo da koristi radio u smislu uspostavljanja autentične komunikacije i đostizanja

239