RTV Teorija i praksa

9 Vidi: P.Gurevič, Žed za informacijom, „Žurnalist”, 1968. br.B, str.6l.

bila prebačena. Na analogan način očekivani događaji stvaraju orijentaciju na njihovo opažanje, i nekoliko redova zvaničnog saopštenja TASS, štampanih pod neupadljivim naslovom, privlače na sebe namernu pažnju pojedinaca, potvrđujuči njihova nadanja ili bojazni, zadovoljavaju njihove psihičke potrebe, otklanjaju nekakvu napetost. Pažnja auditorijuma prema produkciji sredstava masovnih informacija i propagande koleba se u širokim granicama. To zavisi od ličnih svojstava Ijudi koji sačinjavaju auditorijum, njihovih individualnih razlika, zbog kojih jedni ispoljavaju sklonost da obrate pažnju na fakta, a drugi - na njihovo značenje. To takođe zavisi od znanja koja poseduju, od iskustva, interesa, od svojstava same informacije u obliku snage emocionalnog uticaja, njene aktuelnosti i načina predaie. U taj dijapazon se uklapa i izrazit uticaj drugih Ijudi (čitalaca koji se sakupe pored novinskih kioska i tezgi ili radio-slušalaca oko uličnog glasnogovomika, prskanje u smeh televizijskih gledalaca koji sede u sobi), i ponekad, reklo bi se, potpuno neočekivana „sezonska kolebanja”, kojima je, na primer, sklona pažnja seoskog auditorijuma u odnosu na međunarodne događaje koji su objavljeni na osnovu istraživanja efikasnosti naše spoljnopolitički propagande. 9 U taj dijapazon spadaju i lične crte komunikatora i subjektivne predstave auditorijuma o njemu. Uticaj autoriteta ličnosti komunikatora na pažnju prema informaciji koju on daje primetili su mnogi autori. Poseban značaj u vezi sa problemom pažnje ima pitanje načina predaje

56