RTV Teorija i praksa

televizijske emisije. Šansa radija je u korišćenju zvuka do svih savršenosti reprodukcije koje može imati, a ne da, kao i na ovom Festivalu, slušamo mono reprodukcije koje zaostaju za ostvarenjima evropskog proseka od pre deset godina... RADOMIR LATKOVSKI; (Radio Skoplje) ... Ako mi radimo za radio-pretplatnika, da li mi, profesionalni akteri radija, pitamo tog slušaoca kako živi, kako radi, koje su njegove poruke, zamerke, saveti za bolji život. Sve to videti u situaciji razvoja delegatskog sistema u svim sredinama gde čovek živi i radi. Smatram da malo zaostajemo u tom smislu. Vuče nas unazad neka tradicija pristupa, metod rada, što se kod slušalaca, bar po mom mišljenju, može stvoriti predstava da se na radiju može samo zvanično govoriti iz konferencijske sale. Mislim da to preovlađuje u našim emisijama. To je samo dokaz da nedovoljno radimo ... BORA OLJAČIĆ: (Radio Beograda) Mislim da naš radio, ne kažem u celini, ali ipak često propušta svoju najveću šansu da bude prvi informator u ovoj zemlji. Televizija je, možđa, jedan korak iza nas, štampa je za čitava tri koraka. Pa ipak mi tu svoju šansu uporno godinama propuštamo. Poseban primer je zemljotres u Bukureštu. Ne znam kako je u ostalim centrima, ali mislim da smo mi u Beogradu tada propustili svoju veliku šansu. O tome su bile diskusije ali više po kuloarima; štampa je bila prema nama dosta blagonaklona itd... Velika je dilema za mene i za mnoge naše drugove i kolege: da H je greška nejaviti se u odsudnom momentu, ni posle 10-20 minuta, ili se javiti sa nekim greškama koje mogu da imaju i neke posledice, ali daleko manje nego se ne javiti... >l. NEDA DEPOLO: (Radio Beograd) Koliko ja imam utisak, u radiju je apsolutno primetna jedna vrlo živa aktivnost U radiju se vrlo mnogo radi, jedan posao drugi sustiže, tako da mi i ne stižemo da se osvmemo na sve ono što uradimo...

75