RTV Teorija i praksa

XII 76), Akcije na širokom frontu („Novosti”, 18.ХИ 76), Akcija u jedinstvenom frontu („Privredni pregled”, 5.V 75), Pripreme za pokretanje fedinstvene akcije („Privredni pregled” 22.1V 75), U akciju s više strana („Privredni pregled”, 23.1V 75) široka akcija štednje („Privredni pregled”, 9.1V 76), organizovana akcija („Komunist”, 15.111 76), dobar pravac aktivnosti... („Borba”, 30.ХП 76), Pravci aktivnosti („Ekspres”, 4.ХИ 76), Aktivnost pre svega - aktivnost široka... - osnovna aktivnost... - aktivnost komunista („Glas proizvođača” 31.ХИ 76) Plodna aktivnost (28.ХП 76), Politička akcija („Borba”, 5.1 77), Dzeparoši u akciji („Ekspres”, 28.Х 76), ... Nedelja kultume akcije („Politika” 4.1 77), Intenziviranje aktivnosti („Privredni pregled”, 23.V 75). Ovo „intenziviranje akcije” susrećemo veoma često. Ukoliko pod akcijom podrazumevamo „pojačanu delatnost” u nekoj oblasti rada, onda je nepotrebno da je „intenziviramo”, odnosno da je pojačavamo, da je činimo jačom i sl. Ova opaska mogla bi se ticati i izraza „dinamizirati akciju” koji takođe nije redak. Dalje, često se kaže „konkretna akcija”, kao da je mogučna i „nekonkretna” akcija. („Žene više učestvuju u konkretnima akcijarna, negoli što ih ima na sastancima, tamo gde se dogovara i odlučuje” - kaže se u komentaru „Politike” pod naslovom Žena, 4.1 77. godine. Iz toga proističe da autor napisa smatra sastanke za „nekonkretne” akcije.) Posle ovoga treba primetiti da ovakve modne iskaze slušamo i preko radija i televizije. Korisnik informacija poslednjih godina (stalno izložen dejstvu pomenutih iskaza u najrazličitijim kombinacijama: od političke akcije do akcije džeparoša, od jedinstvene akcije do stalne akcije, od akcije organa bezbednosti do akcije neprijatelja, od aktivnosti penzionera do aktivnosti fudbalera) može postaviti pitanje šta upravo znače reči koje mu se svakodnevno i godinama upučuju; akcija, aktivnost, aktivist, aktivan, aktivirati, akcioni?! Pod semantičkom zasičenošću podrazumevamo potpuno ili delimično gubljenje značenja jedne reči kada se ona preterano ponavlja u usmenim ili pisanim porukama (v.Smyslovoe vosprijatie rečevogo soobštenija, Moskva 1976, str. 114.) Drugim rečima, pri preteranoj upotrebi jedne reči za različitu predmetnost (različite vrednosti u društveno-političkom smislu) pojavljuje se netipično semantičko polje, tj. korisnik biva prinuđen da pod istu oznaku stavi dve različite predmetnosti koje bi on, po svom shvatanju, osečanju i političkoj orijentaciji, nazvao različitim imenima, terminima,

159