RTV Teorija i praksa

Bliži podaci o Banji predstavljali su dalje ohrabrenje istraživaču. Banjska oblast je, sudeći po ostacima naselja, bila veoma naseljena u starom i srednjem veku, a na osnovu iokacija ruševina tih starih građevina, njen zapadni deo bio je znatno naseljeniji. Dalja, jasna koincidencija podataka o nekadašnjim naseljima sa rasprostranjenošču starog stanovništva („starovremci”) i dislokacijom arhaičnog pevanja jasna je i potpuna, Međutim, da bi korelacija ova tri elementa bila posmatrana u punom realitetu, odnose posledičnosti nužno je shvatiti u svoj njihovoj složenosti, jer Banja je, zahvaljujuči svom geografskom poiožaju i komunikacijama, i tipično etapno-selidbeno područje. To je prouzrokovalo izvanrednu mešavinu stanovništva, pa je 1922. i 1923. godine, u vreme kada je Petar S. Jovanović vršio istraživanja, struktura stanovništva imala sledeči igled: „Starovremci” = 79 porodica 688 kuča Šopsko-torlačko-zagorska struja = 177 porodica 1050 kuća Dinarska struja = 85 porodica 658 kuća Moravsko-vardarska struja = 109 porodica 519 kuča Timočko-braničevska struja = .71 porodica 402 kuče Kosovsko-metohijska struja = 21 porodica 160 kuča U najopštijim crtama to su bile karakteristike terena na kome je 1968. godine preduzeto rekognosciranje, a zatim nastavljena istraživanja koja su trajala sve do рге nešto više od godinu dana, jer se više dodatnih terenskih istraživanja moralo ođvijati simultano sa analitičkim studijama. Poznato je da i u beleženju melodija novije narodne tradicije postoje znatni problemi čija težina nesrazmerno raste kada treba zapisati arhaične narodne melodije. Notni sistem kojim se svakodnevno služimo nastao je u procesu razvoja muzike čija je baza tonska lestvica od dvanaest polustepena, dok smo u tonskim nizovima banjske arhaične vokalne tradicije nailazili na stupnjeve koji su veličinom odstupali od polovine stepena. Još tokom prvobitnog određivanja tonskih nizova u okviru globalnog razvrstavanja na arhaičnu i noviju vokalnu tradiciju, koje smo vršili koriščenjem elektronskih uređaja audio-oscilator-a i frequencymeter-a, osvedočili smo se da intervali iz opsega celog stepena po svojoj konstantnoj veličini mogu biti: a) manji od celog stepena, a veći od polovine stepena; b) približni polovini stepena; c) manji od polovine stepena, a veči od četvrtine stepena; i d) približne veličine kao četvrtina stepena.

170