RTV Teorija i praksa

pitanje o logici radio-dramskog umetničkog dela. Ontološkoj analitici radio-dramskog umetničkog dela bilo je, dakle, moguče postaviti dalji zadatak: da obelodani više ne (samo) ontološko-strukturalne momente radio-dramskog dela, nego da na principima jedne logike saznanja otvori pitanje logike radio-dramskog umetničkog dela. Naslov Ogled o logici radio-drame, dakle, „imenuje pokušaj promišljanja” logike radio-drame iz perspektive biti (suštine) samog fenomena, odnosno iz perspektive celokupnosti njegovih strukturnih momenata. Pre nego što pređemo na samu analizu problema o kome je reč bilo bi neophodno izbeči eventualne terminološke nesporazume koji su moguči kada je u pitanju reč „logika” koja se nalazi upotrebljena u sintagmi „logika radio-drame”. Reč logika (gr, Ićgos, lat. ratio), kao što je poznato grčkog je porekla i na srpskohrvatski jezik prevodi se pojmovima razum, um, misao, govor, pojam, jezik, račun, zakon. Dakle, „logos dade ime logici” 2, filozofskoj disciplini koja se u udžbenicima logike večinom definiše kao nauka o zakonima mišljenja i metodama saznanja. Tako, primera radi, poznati srpski filozof B. Petronijević u knjizi: Osnovi logike. Formalna logika i opšta metodologija 3 ovako određuje logiku: „Logika je nauka o formama pravilnog i istinitpg mišljenja”, odnosno, „logika je nauka o formama mišljenja i metodama saznanja”, 4 a Gajo Petrovič: „Logika je filozofska disciplina o oblicima valjane misli i o metodama spoznaje”. s Samo je po sebi razurnljivo da se u našem radu naziv „logika” ne shvata u smislu koji

2 Branko Despot, Logički fragmenti, „Znaci”, Zagreb, 1977, fragment 2, strana 13.

3 B.Petronijević, Osnovi logike. Formalna logika i opšta metodologija, Beograd, 1932.

1 Ibid., str. 9-10.

6 Gajo Petrović, Logika, „Školska knjiga”, Zagreb, 1977, str. 15.

117