RTV Teorija i praksa

6 Ingeborg Šisler, Metodički značaj strepnje u egzistencijalnoj analitici Martina Hajdegera, ,Д1)е1о”, decembar 1977, str. 155.

7 Branko Despot, Logički fragmenti, Zagreb, „Znaci”, 1977.

e Ibid., fragment 3, str. 17.

smo malopre naveli, tj. ne u užem smislu kao „propedeutika metafizike”, što če reči jedne filozofske nauke utemeljene od strane drevnih grčkih filozofa Parmenida, Zenona iz Eleje, Protagore, Anaksimandra i Aristotela (Aristotelova logika pojmova) pre oko 2500 godina, nego u širem smislu „као LOGOS ON uopšte”. 6 Pod nazivom „logika” bi, dakle, u ovom radu trebalo razumeti sve ono što B. Despot u svojoj knjizi Logički fragmenti 7 sugeriše uvodeći u ovu filozofsku disciplinu na velika vrata i ~sve ostale oblasti bitka”. Citat koji sledi iz knjige pomenutog autora upravo u najboljem vidu odražava smisao reči „logika” koji mi u ovom radu upotrebljavamo: „... i sve ostale oblasti ,bitka‘ prinuđene su zahtevati svoju logiku koja ne bi bila samo logika metafizike i metafizički mišljenog, izgovorenog i znanog, nadzbiljskog i prazbiljskog, nadosjetilnog i osjetilnog, realnog i idealnog, nespoznatljivog i spoznatljivog, onoga što jest i onoga što treba da bude, racionalnog i iracionalnog (...) traži se logika iskona, logika mišljenja, logika jezika, logika tragičnog, logika mita, religije, mistike i države, logika filozofije, logika istraživanja, logika lijepog, logika zla, logika književnosti, logika fantazije, volje i osobenosti, logika bitka, logika života, logika Ijubavi i duše, logika budučnosti, logika duševnih i duhovnih bolesti, logika svega i svačega, logika nečeg i ničeg. (...) Sve oblasti bitka, ukoliko hoče biti znane i realizirane u znanosti, hoče svoju logiku i, time ujedno jednu, svo to mnoštvo logika omogučujuču i od ,svega što‘ jest očiščenu, u samom onom logičkom zasnovanom čistu logiku”. 6 Ovome odista širokom značenju pojma „logika”, koji če biti upotrebljen u našem

118