RTV Teorija i praksa

MILAN TIMOTIĆ: Sklon sam da prihvatim ovo što Pohar tvrdi, јег rezultati istraživanja nepohitno pokazuju da celokupna pubhka hira programe. Međutim, ne treba zaboraviti tendenciju Ijudi koji programiraju te emisije, da ugode njihovim interesima i interesovanjima. Prema tome, to je u tesnoj vezi jedno s drugjm. I vrio je verovatno da, kad bismo stavih film u 3 sata po podne, on ne bi imao ni pribUžno takvu gledanost kakvu ima u večernjim satima. Međutim, izuzetna programska ostvarenja, plasirana u drugim vremenima, okupila su miUonski auditorij. To znači da pubUka ume i te kako da razmišlja i da selekcioniše. VLADIMIR MIRKOVIĆ: Stalno se govori - da U je vreme, da U interes, iU efikasnost itd. Da pojednostavimo: ne Kasijus Klej, nego da je prognoza vremena samo jednom na dan, recimo, u najnepovoljnije vreme po našem Barometru, u 16,52 Л , stavimo to u 16,52 ћ i biče to najslušanija emisija radija. Naravno, postoji i Ijudski fond slobodnog vremena i Ijudski ritam u toku radnog dana i sasvim je normalno da se Novosti u 15 л slušaju više nego Dnevnik ul 9 , jer je u 19,3c* 1 televizijski Dnevnik, itd. Prema tome, jasno je da postoji logičan Ijudski raspored dana, pa da je vreme od 15 n za radio jače rtego vreme od 19. AU tvrdim da bi LoUne serije, da su išle u 16, kad televiziju niko ne gleda, imale minimalno manje gledalaca. Mi smo pokušaU da to merimo na ovakav način: da jednostavno ustanovimo aktivno i pasivno praćenje programa. Radio je recimo uključen stalno kod domačica i đaka koji idu po podne u školu, međutim nije konstatovano koliko je to slušanje aktivno, jer domačica uopšte ne zna šta je bilo na radiju, iako ga je slušala, a isto je i kod nekih učenika, Mi smo rekli - aktivno i pasivno. I onda smo ponudili skalu ponuđenih odgovora, a kad smo dobili te stavove ustanovili smo da slušalac emisiju zaista poznaje, prema tome njegov rečeni stav j&verodostojan, slušanje ili gledanje je aktivno.

115