RTV Teorija i praksa

Neda Ostoič

EKSPONIRANJE IZVORIMA INFORMACIJA I INFORMIRANOST

U svakodnevnom životu pojedinci u radnom i slobodnom vremenu primaju niz informacija različrktog sadržaja i oblika iz mnogih izvora. Stanovnik grada i manjih naselja može se obavijestiti o onome što ga zanima na priličan broj načina, koji objektivno ovise o društvenom uređenju, pravnim normama, tehničkim, tehnološkim i uopče materijalnim mogučnostima zemlje, кгаја, mjesta, radne organizacije i radnika, zatim o radnom vremenu i vrsti posla, a subjektivno također o velikom broju faktora kao što su struktura Učnosti, znanja i sposobnosti, motivacija, mišljenja, uvjerenja, stavovi, mogučnosti i variranja percepcije i navike. Informiranje u svojim mnogobrojnim vidovima uvijek je proces kraćeg ih dužeg trajanja i bez jasnih početaka i završetaka, јег samome aktu informiranja prethode uvjeti koji ga omogućuju, a sUjede ga razne moguče posljedice iU čak i kada se neko informiranje zaustavi u memoriji pojedinca čini potencijalni makar i infinitezimalni dio podloge za novo informiranje iU za djelovanje. To je dakle komunikacioni proces, koji ima polimorfna ishodišta, usmjerenja i ciljeve. Svaki od uvjeta sine qua non da komunikacioni proces započne, svaki njegov pojavni obUk i svaM subjektivni faktor, koji ga na kraju procesa omogućava, mijenja i eventualno zakrivljuje, može biti istraživan i to s više stajaUšta. Radi se o Ijudskoj komunikaciji, pa je to područje psihologije, a i filozofije. S antropološkog aspekta čitave su kulture i subkulture obUci komunikacije. Tehničke nauke proučavaju i razvijaju veze i potencijale emitiranja, a s time je započelo matematsko tretiranje komunikacija i postavljena je teorija informacija, koja je nakon knjige Shannon-a i Weaver-a The Methematical Тћеоту of Communication 1949. ušla u psihologjju. Međutim, s mjerenjem bitova, inputa i outputa, entropije, kanala i dakako buke, nije bila u potpunosti zadovoljavajuća niti je mogla biti, jer se radi o krajnje kompleksnim ponašanjima Ijudi kao individua iU unutar grupa i druStveTtih sistema, pa se mora tretirati i sa stanovišta društvenih znanosti i to sociologije, novinarstva, poUtičkih

132