RTV Teorija i praksa

DNEVNO KORIŠTENJE SREDSTAVA JAVNOG KOMUNICIRANJA - UZORAKZA SR HRVATSKU

Razmatrajući ove podatke moglo bi se zaključiti da oko petine stanovnika ne stupa ili rijetko stupa u kontakt sa sredstvima komunikacija. Međutim, u analizi koja paralelno ispituje koliko jedan pojedinac dnevno prati televiziju, radio i štampu, pokazalo se da samo 4,8% stanovnika SRH ne stupa u vezu ni sa jednim od tih sredstava komunikacija. U grupi onih koji uopče ne gledaju televiziju ili vrlo rijetko vide neku emisiju uopće ne čita dnevne listove 57,5% i ne sluša radio 36,2% Ijudi. U grupi koja gleda televiziju do 2 sata dnevno, ne čita novine 24,8% i ne sluša radio 31,5%. U grupi koja gleda televiziju duže od 2 sata, a krače od 4 sata dnevno, 14,6% osoba ne čita novine i 27,1% ne sluša radio, a u grupi koja gleda televiziju više od 4 sata dnevno, ne čita novine 13,9%, a ne sluša radio 16,1%. Kada se komparira nečitanje novina, neslušanje radija i opet slušanje radija u večoj mjeri, vidi se da oni koji u većoj mjeri prate televizijski program obično i čitaju novine i slušaju radio. Može se konstatirati da je duže pračenje programa često povezano s opčenito povišenim interesom za sadržajima koje pružaju sredstva javnog komuniciranja. Grupa koja se najmanje zanima za sve sadržaje je ujedno slabije obrazovana, tu su i nepismeni, te starije i stare osobe. Obzirom na to da je 95% stanovnika SRH dnevno barem u kratkoj vezi s javnim komunikacijskim sredstvima i na moguće dodatne izvore informacija moglo bi se pretpostaviti da je većina građana dosta dobro obaviještena o raznim zbivanjima. Što oni sami misle o svojoj informiraosti pokazuju slijedeći podaci:

135

Dnevni listovi Вгој Radio % Вгој Televizija % Broj % ne koristi ne čita 289 24,8 ili rijetko 333 28,6 221 19,o čita do 30’ 333 28,5 do 2 sata 375 32,2 266 22,8 čita do 1 sat 307 26,4 od 2 - 4 h 239 2o,5 535 45,9 1-2 sata 185 15,9 više od 4 h 218 18,7 143 12,3 više od 2 sata 51 4,4 UKUPNO: 1-165 loo,o 1.165 loo,o 1.165 loo,o