RTV Teorija i praksa

„poznat”, „sjedinjen” (pre svega u nazivu SAD), „zapadnonemački”, „istovremen”, „turistički”, „poslednji”, „zapadni” itd., dok nasuprot tome 1974. godine češće nailazimo na prideve „udružen”, „samoupravni”, „socijalistički”, „dalek”, „italijanski”, „radni”, „društveno-politički”, „radnički”, „društven”, „osnovni”, „jugoslovenski”, „mlad”, „narodni” itd. Promena u težištu informisanja više je nego očigledna i kada za primer uzmemo imenice. U prvom godištu npr. nalazimo „državu”, „preduzeće”, „grupu”, „plan”, „Nemačku”, „poslanika” „izveštaj”, „sastanak”, „kurs”, „Исе” itd., a u drugom „zajednicu” „Srbiju”, „Crnu Goru”, „radnika”, „zadatak”, „narod”, „organizaciju”, „komunistu”, ~rad”, „sekretara”, „razvoj”, „notu”, „delegaciju” i sl. Na ovim Hstama broj glagola je zaista mali, npr. među 100 priloženih reči samo je jedan glagol „misHti” i on se češće koristio 1969. nego 1974. godine. Brojni podaci i otvorene mogućnosti analize koje pruža frekvencijski rečnik nisu ovde ni izdaleka mogb biti navedeni. Njih sadrži pubUkacija Jezik televizijske informacije koja je pripremljena za štampu. Za sada ćemo se ograničiti na to da pomenemo još nekoUko zanimljivih nalaza koji su veoma rečiti i razumljivi i bez komentara. Prvih deset najčešćih prideva (u zagradi se navodi njihov redni broj u rečniku što ukazuje na učestalost upotrebe): ~nov” (26), „visok” (28), „velik” (33), „savezni” (43), „izvršan” (61), „radni” (65), „dobar” (67), „poUtički” (70), „jugoslovenski” (72), „socijalistički” (76). Prvih deset najčešćih glagola: „biti” (1), „hteti” (14), „imati” (39), „moći” (42), „reći” (51), „trebati” (59), „kazati” (90), „govoriti” (111), „morati” (130), „početi” (136). Prvih deset najčešćih zamenica: ~sebe,se” (5), „koji” (7), ~taj” (9), „ovaj” (10), ~sav” (16), ~naš” (17), ~šta” (20), „оп” (32), ~sam” (34), „svoj” (44). Prvih deset najčeščih zammanja i zvanja: „predsednik” (18), „radnik” (74), „sekretar” (102), „ministar” (159), „potpredsednik” (274), „doktor” (279), „general” (286), ~šef” (305), „proizvođač” (315), „ambasador” (394). Prvih deset najčešćih domaćih i stranih gradova: „Beograd” (47), „Zagreb” (293), „Niš” (401), „Split” (483), „Vašington” (486), „Priština” (541), „Sarajevo” (588), „Ljubljana” (632), „Titograd” (671), „Вог” (678) itd. Uopšte uzev, apsolutni iznosi pojavljivanja leksičkih odrednica nisu jedino merilo za ocenu rečnika jer relativna frekvencija

75