RTV Teorija i praksa

tumačenje može da zavede. Ne smemo smetnuti s uma da razmatrajući problem društvenih potreba često srećemo one koje pojedinci niti primečuju niti ih traže u cilju zadovoljenja sopstvenih interesa. Kao primer bi poslužilo verovanje mnogih, da čovek mora poginuti braneći nezavisnost svoje zemlje, verovanje koje ne možemo tumačiti kao masovni samoubilaćki nagon društva. Češći i manje drastičan primer nalazimo kod zemalja u razvoju. Kako je to Erskin Čajlderz (Erskine Childers) istakao lo , u Aziji, jedan od zahteva koji se postavlja pred delovanje komunikacija je i širenje znanja o poljoprivredi putem medija. lako je to bez sumnje društvena potreba, večina korisnika medija radije gleda Bonancu ili FBI na svojim lokalnim programima i tako zadovoljava lične potrebe. I kao što je pokazano na ovim primerima, za našu raspravu bitna je u stvari razlika između toga šta su u stvari potrebe društva, a šta potrebe njegovih pojedinih članova. Da sumiramo. Uvođenje novog pristupa u raspravi po pitanju slobodnog toka informacija donosi i nove probleme. Polje našeg interesovanja sada se preko toka informacija putem medija i problema formiranja javnog mnenja, širi na celokupno pitanje Ijudske komunikacije. Pitanje komunikacija i njegova povezanost sa potrebama, skreće našu pažnju sa pravnih aspekata slobode izražavanja, na složenije područje spoznaje svih društvenih nauka. Novi pristup nema tako pogodnu osnovu za pravne intervencije kao prethodni. Ideja potrebe, nerazlučivo povezane sa konceptom prava na komuniciranje, stvara nove potrebe za naučnom definicijom. Ova pitanja tesno povezana sa konceptom prava na komuniciranje, bliža su postavkama nauke o ponašanju i stvaraju potrebu za

10 Erskine Childers (Erskin Čajlderz), When the Excuses Have to Stop, „Intermedia” 2, 5 (mart 1975): 7-9.

109