RTV Teorija i praksa

21 Žan Darsi (Jean d’Arcy), The Righl of Man to Communicate, Materijal izložen na Godišnjem međunarodnom sastanku instituta za radio-difuziju (Paper presented at the International Broadcast Institute Annual Meeting), Nikozija, 1973.

22 Gunar R. Neselund (Gunnar R. Naesselund), Relations hetzueen and Perspective zvithin Development Support Communication, Communications Policy and Planning, and The Right to Communicate, kako ga sagledava UNESCO u „Materijalu izloženom na Godišnjem sastanku međunarodnog instituta za radio-difuziju (Paper presented at the International Broadcasting Institute Annual Meeting), Keln, 1-4. septembra 1975.

sa komunikacijom kao faktorom modernizacije sveta u razvoju. Možda je tačno ono što je Gunar Neselund (Gunnar Naesselund) izjavio u svom referatu na sastanku u Kelnu, da bi koncept prava na komunikaciju trebalo da ima posebno veliki značaj za svet u razvoju. Koristeči ovaj novi koncept, pruža nam se prilika da ga uobličimo tako da postane koristan za unapređenje ideje da komunikacija posluži razvitku. Ako je tačno, kako to kaže Žan d’Arsi (Jean d’Arcy) 2l , da danas živimo u doba komunikacione revolucije, postavlja se pitanje ko smo to mi? Bez sumnje, to je zapadni kapitalistički svet i u izvesnoj meri druge razvijene nacije, ali ne Treči svet u kome je struktura komunikacija daleko od trenutnog realnog stanja. Gunar Neselund kaže u svom prilogu na sastanku Međunarodnog radio-difuznog instituta u Kelnu; „Generalni direktor UNESCO izjavio je da zemlje u razvoju hitno moraju da uvedu komunikacionu infrastrukturu koja če moći da pokrije i gradska i seoska naselja, i koja će biti dostupna svim društvenim klasama. Za početak prve dekade ovog razvoja, UNESCO je predložio kao minimum ove infrastrukture deset primeraka dnevne štampe, pet radio-prijemnika, dva televizijska prijemnika i dva bioskopska mesta na sto stanovnika.” 22 Istovremeno, predstavnici sveta u razvoju govore o prezasičenosti komunikacije i zalažu se za „pravo da ne komuniciraju”. 23 Po pitanju dostupnosti komunikacija suočavamo se stalno sa istim situacijama, na jednoj strani su društva sa obiljem komunikacija, a na drugoj zajednice gde je usmena, direktna

120