RTV Teorija i praksa

venac, jer je tradicionalnom obrazovanju odraslih zamereno što velik procenat odustaje tokom školovanja, čak do 40% u prva dva semestra. Ispitivanja su pokazala da činovnici obično završe škoiu dok osobe ostalih zanimanja češće odustaju. U odnosu na školsku spremu rezultat je sledeći: učenici osnovne škole ređe prekidaju školu nego oni koji tu školu već imaju; učenici bez stručnog obrazovanja češče je napuštaju nego oni sa stručnom spremom. Određeni značaj pridaje se i tome što ne postoji kontaktizmeđu nastavnika i učenika kao ni između učenika međusobno, dalje, što nema kontrole bilo pismene bilo usmene i što je suviše malo uputstava. Tim piianjem bavila se i studija Suzane Grim (Susanne Grimm): Fernstudiem und Studiembbruch, R.Olđenburg Veriag, Miinchen. ČLANCI 10. „MedienTleport” je smatrao korisnim da objavi prevod Uputstsva o tehnici intervjua, koja je za svoje saradnike skicirao norveški radio. Osnovni uslov informacije koju prenosi intervju, jeste da bude konkretna, kratka, jasna i lako razumljiva, da dfi odgovore i na ona pitanja koja bi gledalac odnosno slušalac postavio. Od šest oblika intervjua članak se ograničava na tri: stvarni, kontroverzni i anketu. Stvarni intervju daje činjenice i posebno je efektan kada intervjuisano lice-gost freba da dš nove i neočekivane informacije; njime se postiže veći efekat nego kad se vest pročita, može stručnije da se govori o temi, obezbeđuje se autentičnost Kontroverzni intervju bavi se stvarima i izjavama gde se očekuju različite mišljenja. To znači da mora da postoji odredena razlika između stevova novinara i gosta emisije, gostu treba omogučiti da izloži svoja shvatenja ali i da dS ođgovore na ona pitenja koja bi postavili njegovi protivnici. Za anketu se smatra da je iz profesionalnih i etičkih razloga nepodesna zato što treba ijude

zaustavljati na ulid ili na poslu i pitati ih o nekoj spornoj temi. Postoji opasnost, naročito kod televizije, gde anketiiani nije anoniman, da ispadne smešan. Pošto se sa anketom može manipulisati, obavezno je da anketirano lice zna u kom će kontekstu da se emituje njegov odgovor. Izbor partnera za intervju je od presudnog značaja. To treba da bude iice koje može i sme da d§ obavezne odgovore i važne informacije. U svakom slučaju gost treba da bude dovoljno poznat Ij. reprezentativan za temu o kojoj je reč u emisiji. Gost ima pravo da se upozna sa namenom intervjua, pojedinim aspektima i vremenom trajanja. Često zahteva i da mu se kažu pitanja, neki čak traže i u pismenom obliku i tu postoji opasnost da intervju bude čitanje iz rukopisa, što je krajnje nepoželjno. Isto tako ne treba se lako odreći pitanja koja gost želi da se izostave, Gost ne bi trebalo da upotrebljava suviše teške reči i da naširoko objašnjava pojedinosti. Doduše, često se intervju ne emituje onakav kakav je snimljen. Gost treba da zna da izmene neče biti na njegovu štetu. Pitanja treba unapred utvrditi i predvideti odgovore. Pitanja treba naučiti napameti neusiljeno ih postavijati a nikako čitati iz rukopisa. U načelu sva pitanja treba da počinju upitnom rečju, treba da budu kratka i jasna i da ne pružaju gostu mogućnost da drži referate, pa zato treba izbegavati pitanja kao; „0 čemu ste diskutovali?” ili „Šta još imate da dodate?” Nikada ne treba postavljati dva pitanja u isto vreme i nikad sugestivna pitanja. Izvore kojima se novinar u intervjuu služi, treba navesti ili ih ne treba koristiti. Treba izbegavati pitanja na koja dolazi odgovor ~da”, ~ne”. Gosta svakako treba predstaviti. Rezimirano, u vezi sa tehnikom intervjua novinar treba da ima u vidu: pitanja koja postavlja, odgovore koje dobija, sledeće pitanje i vreme koje ne sme da prekorači, Kod postavljanja pitanja, najpre dolaze

236