RTV Teorija i praksa

Ltd.” preuzima 50% akcija u lancu najvećih dnevnih listova Nigerije, u Etiopiji je uživao koncesije bivše carske vlasti (Ethiopian Herald) uspostavio je filijale u Južnoj Africi i Rodeziji (Odhams Press Ltd,), posedovao uticajan dnevnik u Liberiji (Liberian Star) itd. LF zemljama frankofonske Afrike, kao što su Senegal, Obala Slonovače, Kamerun, Čad, glavni izdavači novina su filijale koncerna SAPEE (Socićtć de Publications et d’Editions Franpaises). Ove primere sledili su i mnogi manji koncerni i privatni izdavači iz pomenutih i drugjh kolonijalnih zemalja. Nakon sticanja nezavisnosti novostvorene suverene države preduzimaju i određene mere delovanja na sistem štampe. Nacionalizacija nije mogla da se prihvati kao pravilo zbog dileme da li će uopšte imati štampu ako se strani kapital i specijalisti povuku Otuda se u strukturi vlasništva štampe u zemljama u razvoju nailazi na raznovrsna rešenja. Jedan broj zemalja dozvoljava da štampa bude u rukama filijala inostranih koncerna štampe. U drugima se domaći privatm t državni kapital psvezuju radi formiranja akcionarslđh preduzeča za izdavanje štampe, često uz učešće inostranog kapitala. I nacionalna buržoazija počinje da se interesuje za ovu oblast tako da u zemljama koje su relativno bogatije, domaći kapital ulazi u sistem štampe. Na primer, prvi predsednik Nigerije Nuamdi Azikive pokrenuo je lanac od pet dnevnih listova 1966. godine. U Šri Lanki štampa je u celosti u privatnim rukama. Vodeči izdavač je „Lake House” u Kolombu koji izdaje desetak dnevnih i nedeljnih listova na engleskom, singaleskom i tamilskom jeziku. U zemljama koje grade pclitičke sisteme koji radikalnije raskidaju sa bivšim metropolama i stranim kapitalom, štampa se nacionalizuje i prelazi u državno vlasništvo. Tako u 18 zemalja Azije i Afrike dnevnim listovima direktno upravlja država. 8 Osim direktnog vlasništva, država preuzima u svoje ruke izdavanje dozvola za štampanje novina, uvoz i distribuciju harfije, davanje koncesija, itd. I, konačno, nacionalnooslobodilački pokreti zadržavaju svoja glasila i posle sticanja nezavisnosti, i pretvaraju ih u svoje organe naporedo sa procesom prerastanja u moderne političke pardje. Opisanim sistemom mera nakon sticanja nezavisnosti štampa u zemljama u razvoju potpada pod jači ili slabiji uticaj države i uskog kruga upravljača iz sfere javne vlasti. Tako u informaciono-komunikacionim sistemima postaje element koji opravdava njihovo klasifikovanje pod državno-partijski model. Kao što smo rekli, nacionalizacija štampe nije bila neizostavna,

• Mek Brajdova komitija, pomenuti izvestaj za UNESKO

93