RTV Teorija i praksa
Budući da komunikacija stalno mijenja svoje oblike i sredstva, tj. sve više se usavršava, to je uzrok što se ovaj pojam često brka s pojmom medija, s jedne strane, i pojmom informacija, s druge strane. Kao što smo u prethodnom poglavlju vidjeli, informacija je sadržaj komuniciranja, ona je smisao komuniciranja, jer svi Ijudi ne posjeduju sve spoznaje niti im je dostupno ono što se nalazi u svijesti svakog pojedinca, a kako se nalaze u istoj poziciji u odnosu na slobodu, tj. na opći smisao života, nužno su upućeni jedan na drugoga, na suradnju, na razmjenu vlastitog rada i stvaralaštva, spoznaja i iskustva. Međutim, isto tako je komunikacija usko povezana i s medijera, tj. sredstvom preko kojega se ta razmjena informacija može obaviti. Gledana povijesno, komunikacija je uvijek bila, i bit će, funkcija ukupnog čovjekovog stvaralaštva. Prema tome može se najopćenitije reći da društvo na svom početku ima najslabije razvijene proizvodne snage i s tim u vezi vrlo skučenu komunikaciju, dok suvremena razvijena društva imaju snažne proizvodne snage i masovnu komunikaciju koja može staviti u dijalog milijunske mase Ijudi. H. Lasvel (H,Lassweil) je svojim čuvenim pitanjem „što je tko kome rekao, na koji način i s kojim rezultatom?” formulirao osnovni aksiom komunikologije kao znanosti o komunikacijskim procesima. Da bi mogla stupiti u komunikacijski proces, informacija mora najprije biti kodirana. To znači da mora biti prevedena u jedan drugi, izvanmentalni medij, Najprije je to bio kinetički jezik, razmjena informacija pokretima. Zahvaljujući kodiranju tim simbolima prvoga reda informacija je prvi put poprimala upotrebnu vrijednost i bila je dostupna drugim Ijudima. Kako ističu svi stručnjaci, bila je to najveća revolucija u povijesti čovječanstva, prva informacijsko-komunikacijska revolucija, koja je omogučila übrzan razvitak čovjeka. Jer, za razliku od životinje koja svaki put i za samu sebe mora stjecati vlastita iskustva, čovjek je gestovnim govorom mogao prenijeti vlastito stvaralaštvo (informacije) do kojeg je došao drugim članovima društva, a ovi opet svome potomstvu i tako sve do naših dana, lako nam se danas čini da je gestovni govor siromašan po svom kapacitetu i komunikacijskim propusnim močima, ~po nekim proučavanjima je konstatirano da on sadrži čak do 700,000 smislenih elemenata ili gesti”. l9
15
*tr l 97 Urlan ' PedagoglZaci ’ a tovjekove okoline, „Skol.ka knjiga", Zagreb, 1974,