RTV Teorija i praksa

sticajem okolnosti i u planovima naših ostalih kolega, ta komponenta nije zastupljena. S tim moramo računati, odnosno više saradnje i više kreativnog istraživačkog postupka bi sigurno dalo više koristi i za samo programiranje i za afirmaciju radija i televizije. Problem TV repriza je nešto drugačiji ako se preciznije razmatra, i naučno i programski i finansijski i u svim ostalim komponentama. Prvo, reprize postoje i na radiju i to, svejedno, ne bih merio da li više na radiju ili na televiziji, ali nema radio i televizijskog komuniciranja bez komponente repriziranja programa. Jer, pored ekonomske kategorije, obično se misli da je u pitanju ušteda, tu ima ogromnih kulturno-istorijskih vrednosti koje moraju da budu u svesti. odnosno da kreiraju istorijsku svest o sebi, kako bi neke sadržaje sačuvali i za nove generacije. To je društveno pamćenje o nekim određenim senzibilitetima, kulturnim vrednostima, umetničkim dostignućima. Sa razvojem kaseta, magnetnih traka, čini mi se da ulazimo u eru kada će se, pored biblioteka, u kučama praviti i fonoteke odnosno magnetoteke, videoteke i da je to deo savremenog života. Navodim samo jedan primer iz plana Televizije za 1980. godinu, kompletno emitovanje serije Otpisani i Povratak otpisanih u 26 epizoda, ali sada u dečjem terminu, uveče u 18 časova. Čini mi se da je to jedan od punih pogodaka Televizije. LJUBOMIR GAJDOV: Smatram da je naša jedina šansa u podruštvljavanju našeg rada. Moramo otvoriti proces samoupravnog sistema podruštvljavanja našeg rada, jer ćemo ostati zatvoreni, sami za sebe. Isto tako, smatram da svaki istraživački projekt mora imati svoj savet. Skoro mesec i po dana je trajala javna debata u Makedoniji oko našeg programa - Ijudi traže stalni dijalog sa radio-televizijom. A to je nemoguće bez SIZ-ova za javno informisanje. Mislim da je početak podruštvljavanja u Bosni i Hercegovini vrlo uspešan, jer tamo već počinju da se konstituiraju SIZ-ovi za javno informiranje, što je vrlo važno, jer če se tamo voditi stalna i otvorena debata oko našeg rada. Smatram da je opravdana konstatacija da ne radimo baš prema potrebama i interesovanjima Ijudi. Nikome nije palo na pamet da dođe i kaže: u devet časova ujutru potreban je jedan novi TV Dnevnik, jer ima mnogo radnika koji rade preko noći. To

87