RTV Teorija i praksa

užoj teritoriji Republike, 48 ili 42% označeno kao nerazvijeno Zakonom o privredno nedovoljno razvijenim područjima na teritoriji SRS van socijalističkih autonomnih pokrajina (~Sl. glasnik SRS”, br. 13/77) koji predviđa i određene vidove intervencije Republike u podsticanju razvoja opština. Među ovim opštinama nalazi se i jedna koja je centar međuopštinske regionalne zajednice (Leskovac). Broj mesnih zajednica je manji od broja naseljenih mesta, ali i ovde su razlike očigledne, mada ne postoji tzv. upravni odnos između broja naselja i broja mesnih zajednica. Tako, npr. u regionu Titovo Užice ima samo 198 mesnih zajednica, u MRZ Zaječar 234, u Podunavskom regionu 252, ali zato ih u Južnomoravskom regionu ima 391, u MRZ Kraljevo 420. a u Nišu čak 649. Mada se na prvi pogled nekome može učiniti da su ove razlike formalne prirode, svakome ko se bavi problemom informisanja i komuniciranja uopšte, biče odmah jasno da se one nužno odražavaju i na probleme rasprostiranja programa i „pokrivanja događaja” i potreba stanovništva i društveno-političkih zajednica. Istovremeno, to znači i neizbežnost posebnog usmeravanja razvoja tehničko-tehnološke osnove pripremanja i emitovanja programa što, opet, ima neposredne veze sa ekonomskim, pa i ostalim činiocima (organizacionim. kadrovskim i drugim). O programskim zadacima koji iz toga proističu tek treba raspravljati kao o najvažnijem delu izgradnje sistema regionalnih TV programa. Broj i veličina domačinstava. - Вгој domačinstava koji se može uzeti i u smislu potencijalnih TV pretplatnika, odnosno one ekonomske snage koja se najneposrednije odražava na proizvodnju i emitovanje programa, takođe je neujednačen i kreće se u rasponu od 79.950 (Titovo Užice), 97.276 (Zaječar) do 146.994 (Šumadija i Pomoravije), 169.451 (Niš) i 184.205 (Kraljevo), sa izuzetkom Beograda, gde ima čak 401.443 domačinstva. No, nije samo broj domaćinstava različit nego i mnoga njihova obeležja, od kojih ćemo samo kao primer uzeti broj članova. U nekim regionima ima dosta zaista velikih domačinstava - npr. sa б članova (12,1% u Južnomoravskom, 11,1% u Podunavskom, 10,7% u regionu Titovog Užica), 7 članova (6,1% u Južnomoravskom, 5,6% u Podunavskom, 5,7% u regionu Titovog Užica) ili sa 8 i više od 8 članova (7,2% u Južnomoravskom, 5,3% u MRZ Kraljevo, 6,0% u MRZ Titovo Užice). Nasuprot tome, u Beogradu gotovo petina domačinstava su samačka, druga petina ima samo dva čiana, a četvrtinu čine

104