RTV Teorija i praksa

radnika u industriji na hiljadu stanovnika 1977. godine, prirodno, bar je upola manji od ukupnog broja radnika i kreće se po regionima od 60 (Podunavski) do 107 (Šumadija i Pomoravlje) a u Beogradu je nešto manji - 98. Narodni dohodak. - Pored ovih pokazatelja ekonomskog razvoja, pogledajmo i narodni dohodak čiji je obračun zasnovan na koncepciji materijalne proizvodnje i koji „predstavlja novostvorenu vrednost u toku godine” a prikazuje se po sektorima svojine i privrednim oblastima. 17 Izraženo u milionima dinara, u 1977. godini, narodni dohodak se kretao od oko 8.000 (Južnomoravski region) do blizu 19.000 (Kraljevo) ali je zato u Beogradu više nego trostruko veči. U navedenoj publikaciji određeno je da „dohodak po glavi stanovnika predstavlja odnos ukupnog dohotka i broja stanovnika u datoj opštini, a koristi se kao jedan od osnovnih indikatora razvijenosti opštine”. Za istu godinu narodni dohodak po stanovniku imao je vrednost u rasponu od oko 16.000 dinara (Južnomoravski region) do približno 29.000 dinara (Šumadija i Pomoravlje) sa izuzetkom Beograda gde je bio oko 48.000 dinara. Mada u svim regionima preovlađuje društveni sektor svojine u strukturi narodnog dohotka, ovaj odnos nije ujednačen i kreče se od 84% : 16% (Titovo Užice) pa do 62% : 38% (Podunavski region). Drugim rečima, sektor privatne svojine negde prelazi trečinu iznosa ukupnog narodnog dohotka 1977. godine, a njegov iznos je najmanji u Beogradu - svega 5%. Udeo industrije i poljoprivrede u narodnom dohotku najveći je ali opet su razlike po regionima veoma izražene. Kod industrije one su u rasponu od 23% (Podunavski) do 44% (MRZ Titovo Užice), a kod poljoprivrede od 14% (Titovo Užice) do 38% (Podunavski region). U Beogradu industrija učestvuje sa 27% a poljoprivreda svega sa 5% u narodnom dohotku. Socijalistički sektor u poljoprivredi. - S obzirom na značaj poljoprivrede i vezanost največeg dela življa mnogih regiona za nju, zadržačemo se još malo na ovoj problematid. Podaci pokazuju da socijalistički sektor poljoprivrede veoma nejednako učestvuje u ukupnoj poljoprivredi ako se kao merilo uzme poljoprivredna površina. Tako je 1977. godine u Šumadiji i Pomoravlju na ovaj sektor otpadalo svega 5,3% površina ali je zato u MRZ Kraljevo on pokrivao 19,4% a u Beogradu 19,7% površina. Još izrazitije razlike (od 3% do 27%) beležimo kod procenta kooperiranih površina biljne proizvodnje u ukupno zasejanim površinama individualnih proizvođača.

7 Isto, str. 393.

111