RTV Teorija i praksa

Pretežnost poljoprivrednog stanovništva. - Bitan pokazatelj i ekonomskog i društvenog razvitka je odnos poljoprivrednog i nepoljoprivrednog stanovništva koji se ocenjuje kao prilično nepovoljan, ne samo na teritoriji o kojoj govorimo, nego u našoj zemlji uopšte, mada u SFRJ, prema poslednjem popisu. preovlađuje (53%) nepoljoprivredno nad poljoprivrednim (47%) aktivnim stanovništvom. U SR Srbiji taj se odnos več menja u korist poljoprivrednog stanovništva (54%) a to je karakteristično i za Srbiju van SAP (56%). Slika po regionima još je reljefnija u istom smislu, јег približno samo trećina aktivnog stanovništva spada u nepoljoprivredno. U tabeli 2 prvo se navodi poljoprivredno stanovništvo, koje obuhvata od 71% (Podrinjsko-kolubarski region) i 74% (Podunavski region) do „samo” 61% (Niški region i MRZ Šumadija i Pomoravlje). I ovde je jedini izuzetak Beograd gde sa 84% preovlađuje nepoljopri\Tedno stanovništvo. Več iz ovog razloga jasno je da regionalne hronike, odnosno programi. ne mogu imati isto usmerenje kao Beogradska hronika, odnosno beogradska televizija. Nedovoljna industrijalizacija regiona. - Struktura aktivnog stanovništva po delatnostima pokazuje velike neujednačenosti među regionima i to, рге svega, kada se radi o odnosu industrije i rudarstva s jedne i poljoprivrede i Sumarstva s druge strane. Zato se u tabeli i ne daju sve delatnosti. Razlike su znatne zbog nedovoljne industrijalizacije nekih regiona - tako npr. u Podunavskom regionu manje od 9% aktivnog stanovništva zaposleno je u industriji i rudarstvu, dok je taj iznos u MRZ Šumadija i Pomoravlje 18,2% a u Beogradu blizu 21%. Nasuprot tome, vidi se da u Šumadiji i Pomoravlju manje nego u drugim regionima ima stanovništva vezanog za poljoprivredu i šumarstvo. Broj radnika na hiljadu stanovnika 1977. godine veoma je mali u Podunavskom i Južnomoravskom regionu (147 odnosno 148; pa ni u Šumadiji i Pomoravlju gde ih ima najviše (217) nije zadovoljavajući. Jedino u Beogradu on prelazi trećinu aktivnog stanovništva (385). Da bi se bolje shvatili ovi podaci treba navesti definiciju „radnika” u popisu stanovništva koja je relativno široka i podrazumeva ~sva zaposlena lica koja imaju zasnovani radni odnos sa organizacijom udruženog rada, drugim organizacijama i zajednicama (uključiv i funkcionere) ili individualnim poslodavcem, bez obzira da li su radni odnos zasnovali na neodređeno ili određeno vreme i da li rade puno ili krače od punog, nepuno ili skraćeno radno vreme”. 16 Broj

16 Vidi: fusnota Ba, str. 592.

110