RTV Teorija i praksa

U takvim okolnostima nije neobično što u svim dosadašnjim srednjoročnim planovima nalazimo jednu zajedničkn karakteristiku: precenjivanje mogućnosti društveno-ekonomskih osnova razvoja i dinamike realizacije pojedinih zadataka. 24 Odgovornost za takav tok realizacije planova ne mogu da snose sarao naši kolektivi, jer su svi planovi bili društveno verifikovani. zasnovani na društvenim projekcijama uslova privređivanja i na raznim oblicima podrške društvene zajednice. koja je ne retko izostajala. U svojim užim, profesionalnim opredeljenjima, u dosadašnjim srednjoročnim planovima. uz nekoliko izuzetaka 25 . nije bilo večih propusta i pogrešnih orijentacija. Televizija Beograd je u tim suočavanjima s vanplanskim teškoćama bila stavljena u situaciju da u okvirima planskih zadataka određuje prioritete koji su se morali realizovati na uštrb drugih zadataka. U tome je Televizija Beograd u toku čitavog razvoja dosledno sprovodila jednu politiku; prioritetsu imali program i obezbeđenje pokrivanja Republike televizijskim signalom, dok je razrešenje problema uslova rada, po pravilu čekalo bolja vremena. 26 Zahvaljujuči takvoj orijentaciji, postignuti su značajni programski uspesi i visok stepen pokrivenosti teritorije Republike. Međutim. odlaganje rešenja uslova rada i produkcije programa, prvenstveno izgradnje televizijskog doma, donelo je

23 To se gotovo u jednakoj meri odnosi na uslove rada. kao i na nabavke opreme. Televizija Beograd je morala problem radnog prostora da rešava raznim adaptacijama i zakupima. a nabavka opreme se ne retko vezivala za izuzetne događaje. jer se na drugi način nije mogla pribaviti

24 Televizija Beograd je. na primer. realizovala zadatke prvog petogodišnjeg plana s više godina zakašnjenja. a jedan od osnovnih ciljeva plana (izgradnja doma) nije ostvaren ni do danas. Sedmogodišnji plan je predviđao otvaranje centara u Novom Sadu. Prištini i Nišu i poćetak rada Drugog programa. što je realizovano tek u narednom petogodišnjem periodu (izuzev centra u Nišu). U toku trećeg srednjoroćnog plana 1971-1975. nije realizovana predvidena izgradnja televizijskog doma. Na кга)u. u tekućem srednjoroćnom planu neće biti moguće pustiti u rad predviđene regionalne centre (Niš. Kragujevac. a možda - iz razloga koji su van domena odlućivanja Televizije Beograd - ni u Beogradu).

25 Prvi petogodišnji plan nije sadržavao neophodnu filmsku opremu. U već citiranom materijalu „Stanje i problemi daljeg razvoja TV u FNRf iz 1960. se o tome kaže; ..Filmska tehnika zauzima naroćito važno mesto u opremi TV centara. ali zbog neiskustva i delimićno pogrešne orijentacije na postojeća preduzeća koja rade za filmske potrebe bioskopske mreže. ona je u prvoj etapi izgradnje bila sasvim zapostavljena." Takođe. kao slabost Televizije Beograd može se navesti kolebanje u orijentaciji prilikom opredeljivanja za lokaciju televizijskog doma. Što је. verovatno. takođe doprinelo veoma sporom rešavanju ovog kljućnog problema za obezbeđenje normalnih uslova rada.

26 Izgradnja televizijskog doma provlaći se kroz sve planove razvoja Televizije Beograd. da se tek ove godine. dve decenije posle prvog postavljenog roka (1959/60) dovrŠe dva studija u Košutnjaku. ćime dom. dakako. još nije završen.

70