RTV Teorija i praksa

.racionalnosti diskurza”. „Stepen istinitosti ideje” je po Marksu u čovekovim mogučnostima njene praktične ostvarljivosti, a ova je opet zavisna od empiričkog interesa za praktičnu akciju ane samo za ideju. ss Razvijanje proizvodnih snaga, istina, nameće nove (moguće) kriterije racionalnog uređenja odnosa među Ijudima, što očiglednije postaju suprotnosti među stepenom razvoja koji su dostigle proizvodne snage, i (njima neprihvatljivim) proizvodnim odnosima. Ali sama ideja novih kriterija društvene racionalnosti (kao npr. kod Habermasa) u odnosima ništa ne menja. Za kapital je racionalna samo proizvodnja viška vrednostd za povečanje kapitala i samo takvo društveno uređenje koje obezbeđuje realizaciju „neposredne svrhe i odlučujučeg cilja proizvodnje.” s9 Kapital - odnos postaje na taj način i kriterij racionalnog uređenja odnosa među Ijudima. Suprotno tome kriterij racionalnog uređenja odnosa među Ijudima u socijalističkom društvu je zadovoljenje opštih, zajedničkih i individualnih potreba i samoupravljanje radnih Ijudi uslovima, sredstvima i rezultatima svog i celokupnog društenog, udruženog rada; osnovni cilj nije više proizvodnja prometnih, već upotrebnih vrednosti. U takvim uslovima je opšti kriterij proizvodnog rada dakako još uvek „višak rada uopšte kao rad, koji prevazilazi datu meru potreba”, kao zajednički osnov svim društvenim proizvodnim sistemima. 60 Ali istinski proizvodni rad postaje sada samo onaj rad čiji višak rada prisvaja i njime raspolaže sSm radnik. Sa ovog stanovišta je sasvim očigledna besmislenost redukcionističkih shvatanja da razvijanje samoupravnog dogovaranja treba kao negacija odnosa među Ijudima, „preobučenih u odnose medu stvarima,” 6 ' nužno i pre svega da doprinosi (večoj) ekonomskoj efikasnosti organizacija udruženog rada, kao da je ekonomska efikasnost organizacija udruženog rada, proizvodnja materijalnog bogatstva, osnovni cilj socijalističke proizvodnje, a ne samo sredstvo za oslobađanje čoveka i razvijanje njegove individualnosti kao najveće proizvodne snage. Praktično izvođenje takve ideje značilo bi pre svega (ponovo) podređivanje komunikacione sfere {„društvenom”) kapitalu i negiranje njenog specifičnog karaktera. Ekonomska efikasnost organizacija udruženog rada

58 K.Marx, F.Kngels, Sveta porodica, MKID I, str. 503, 505. 58 К-Магх, Kapital 111, str. 98 1. 60 Isto, str. 913, 975-976. 61 K.Marx, Kapital I, str. 91,92.

125