RTV Teorija i praksa

saradnja je svuda vrlo pozitivno ocenjena sa željom da se i dalje razvija, da pored informativnih sadržaja regioni budu prisutiti na radiju i sa kulturnim sadržajima. Izražen je stav đa pojedini univerzitetski centri, kojih sada ima dosta sa jakom куаЦАкасlо"пот strukturom, industrijom, kulturnim institucijama, u okviru Drugog programa Radija mogu da plasiraju i određene sadržaje, odnosno da budu proizvođači, fecimo, dečijih emisija, radio-drama, umetničkih obrazovnih programa itd. Možda bi, u perspektivi, jedan od kanala televizije mogao da se razvija analogno ovom taiasu Drugog programa Radio-Beograda. Možda je to jedna od formi za razrešenje problema televizijskog komuniciranja u Srbiji. Učesnici u javnoj diskusiji o informativnim programima radija i tek'vi>ijc smatraju da mi imarno jcdnu od najboljih tclevi ija na svetu. Zamerki imaju, naravno, na zabavne programe, traže mnogo više humora, sadržaje koji će rekreirati. Imaju ozbiljnih primedbi na programske sheme. To je takođe, verovatno, predmet istraživanja u narednom periodu, da se na odgovarajući bolji način piasiraju određeni sadržaji. Tu su poznati problemi oko kasnog emitovanja atraktivnih sadržaja. Izneču jednu veoma zanimljivu primedbu koja ima i istraživački značaj. Mi smo u ranijim javnim điskusijama i u nizu istraživanja utvrđivali i potrebu gledališta za večim brojem filmova. Sada gledaUšte ne govori da je nedovoljno filmova, nego da su filmovi rđavi. Prema tome, porast kvantiteta nije prerastao u kvalitet te dolazi do paradoksalne situacije da velikom količinom filmova u stvari izazivamo kontra-efekte. ANĐELKA MIHIĆ: Kada govorimo o programu, potrebno je ukazati na njegove dve najznačajnije komponente - na njegov sadržaj i vrednosti. a potrebno je takođe nešto reći i o Ijudima koji ga stvaraju. ]a bih govorila o kadrovima. U stvaraoce programa ne übrajam samo novinare, reditelje i umetnike, nego i one koji učestvuju neposredno na opremi scene i učesnika u emisijama: kostimografe, scenografe, šminkere itd., kao i inženjere i tehničare koji rukuju uređajima pri realizaciji programa. U televiziji postoji čitav niz poslova i zanimanja karakterističnih isključivo za radio-difuzne delatnosti, i koji ne postoje ni u jednoj drugoj oblasti. Veoma je teško napraviti oštru granicu između kreativnog i nekreativnog. Uzmimo za primer tonskog snimatelja koji mora

138